Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / SOCIOLOGIJA
Naziv predmeta: | SOCIOLOGIJA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
670 | Obavezan | 1 | 4 | 2+0+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Cilj predmeta je savladavanje osnovnih znanja sociologije kao najopštije društvene nauke. Ovo znanje će biti neophodno za savladavanje gradiva iz gotovo svih drugih predmeta i kurseva, s obzirom da nastavni materijal obuhvata ključne teme i probleme, kao i dominantne teorije koje pripadaju čitavoj porodici društvenih nauka. |
Ishodi učenja | Nakon puspješno položenog ispita, student će moći: Razvijati interes za sociološko razumijevanje i istraživanje društva • usvojiti temeljna sociološka znanja u objašnjenjima društvene stvarnosti • razumjeti različite društvene odnose, pojave i procese u užemu i širemu socijalnom kontekstu s posebnim naglaskom na savremeno društvo • razvijati kritički odnos, mišljenje i izražavanje psobnih stajališta o društvenim odnosima, pojavama, procesima i njihovim sociološkim interpretacijama • uočavati uticaj društvenoga položaja, uloga i statusa na oblikovanje stavova, vrijednosti i identiteta kao osnovu individualnog i kolektivnog ponašanja • razvijati interes i osjetljivost za društvena pitanja i probleme, kao i podsticati tolerantnost prema društvenim i kulturnim različitostima. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | prof. dr Vladimir Bakrač, profesor |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, vježbe, seminarski radovi, debate, konsultacije i kolokvijum |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvodno predavanje i upoznavanje studenata s planom i programom rada I nedjelja, vježbe - Predmet sociologije, društvo i društvena pojava II nedjelja, pred.-Razvoj misli o društvu, nastanak i razvoj sociologije - Ogist Kont, Emil Dirkem, Karl Marks, Maks Veber II nedjelja, vježbe Pregled socioloških teorija (Evolucionizam, Ciklizam, Strukturalizam, Funkcionalizam, Difuzionizam, itd) III nedjelja, pred.- Četiri velike tradicije u sociologiji (Konfliktna tradicija u sociologiji; Dirkemovska tradicija; Mikrointerakcionistička tradicija; Utilitarna tradicija). Naučno saznanje, klasifikacija nauka III nedjelja, vježbe - Mit o »čistoj« nauci, racionalizam, iracionalizam, kauzalno i teleološko objašnjenje u nauci. IV nedjelja, pred.- Naučno saznanje, klasifikacija nauka IV nedjelja, vježbe - Odnos sociologije i ostalih društvenih nauka V nedjelja, pred.- Odnos sociologije i ostalih društvenih nauka V nedjelja, vježbe - Osnovni pristupi i teorijske paradigme o strukturi društva VI nedjelja, pred.- Promjene i razvoj društva VI nedjelja, vježbe - Osnovni pojmovi sociologije društvenih promjena (pojmovi rasta, razvoja, progresa i regresa u različitim periodima u razvoju ljudskog društva) VII nedjelja, pred.- Klasični i moderni teorijski koncepti društvenih promjena VII nedjelja, vježbe - Moderni teorijski koncepti društvenih promjena VIII nedjelja, pred.- Obnavljanje pređenog gradiva i priprema za test VIII nedjelja, vježbe - Test IX nedjelja, pred.- Društvene institucije, organizacije i birokratija IX nedjelja, vježbe - Moć, vlast i socijalna kontrola X nedjelja, pred.- Društvene grupe, porodica, mikro i makro društvene grupe (rod, pleme, narod, nacija) X nedjelja, vježbe - Društvena stratifikacija – pojam i teorije (klasa, kasta, stalež, sloj) XI nedjelja, pred.- Društvene norme XI nedjelja, vježbe - Vrste društvenih normi XII nedjelja, pred.- Obnavljanje pređenog gradiva i priprema za kolokvijum XII nedjelja, vježbe - Kolokvijum XIII nedjelja, pred.- Kultura i društvo XIII nedjelja, vježbe - Kultura i civilizacija - teorijske paradigme i pojmovna diferencijacija XIV nedjelja, pred.- Mit, ideologija i religija XIV nedjelja, vježbe - Društvo i umjetnost XV nedjelja, pred.- Teorije globalizacije - ključni pristupi i paradigme XV nedjelja, vježbe - Završni ispit |
Opterećenje studenta | Nedjeljno: 2 kredita x 40/30= 2 sati i 40 minuta. Struktura: predavanja: 2 sata; individualni rad i konsultacije : 40 minuta. U semestru: Nastava i završni ispiti: (2 sata, 40 minuta) x 16 = 42 sata, 40 minuta) Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) isnose: 2 x 2,40 sata = 5,20 sati. Ukupno opterećenje za predmet : 2 kredita x 30 = 60 sati Dopunski rad : broj sati i priprema za popravni ispitni rok, uključujući i polaganje ispita u popravnom ispitnom roku : 12 sati Struktura opterećenja: 42 sata, 40 minuta (nastava) + 5 sati, 20 minuta (priprema) + 12 (dopunski rad) |
Nedjeljno | U toku semestra |
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 3 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Studenti su obavezni da redovno pohađaju nastavu, pripremaju se za časove, aktivno učestvuju u nastavi, te da napišu seminarski rad |
Konsultacije | Nakon predavanja |
Literatura | Kenet Tompson, Džefri Aleksander, Lora Desfor Edles, 2020. Savremeni uvod u sociologiju: kultura i društvo u tranziciji, Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd. Dušan Marinković - Uvod u sociologiju : osnovni pristupi i teme; Slobodan Vukićević - Sociologija (filozofske pretpostavke i temeljni pojmovi); Džordž Ricer - Savremena sociološka teorija i njeni klasičini korijeni; Entoni Gidens - Sociologija. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Kolokvijum 20 poena; Test 20 poena; Seminarski rad – 10 poena; Prisustvo i isticanje u toku nastavnog procesa – 5 poena; Usmeni dio ispita 50 poena. Prelazna ocjena 51 bod. |
Posebne naznake za predmet | Nema posebnih naznaka |
Napomena | Plan realizacije Nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti ce dobiti na početku semestra. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / FILOZOFIJA KOD SLOVENA
Naziv predmeta: | FILOZOFIJA KOD SLOVENA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
687 | Obavezan | 4 | 5 | 2+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti za slušanje ovog predmeta. |
Ciljevi izučavanja predmeta | |
Ishodi učenja | Usvajanje novih znanja iz područja slovenskog filosofskog nasleđa i njihova kritička recepcija i tumačenja u kontekstu savremene filozofije. Najveća pažnja je posvećena slovenofilskom učenju kao i temama i problemima ruske filozofije. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | mr Dijana Mirković |
Metod nastave i savladanja gradiva | Vježbe, konsultacije, samostalna izrada domaćih zadataka, samostalna izrada kontrolnih testova na času. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - The World of Work I nedjelja, vježbe - - II nedjelja, pred.-Present Perfect, Active/Passive II nedjelja, vježbe - III nedjelja, pred.- Imagine! III nedjelja, vježbe - - IV nedjelja, pred.- Conditionals, Time Clauses, Would, Making Suggestions IV nedjelja, vježbe - - V nedjelja, pred.- Relationships V nedjelja, vježbe - - VI nedjelja, pred.- Modal Verbs, Probability, So do I, Neither do I VI nedjelja, vježbe - - VII nedjelja, pred.- Prevođenje stručnih tekstova VII nedjelja, vježbe - - VIII nedjelja, pred.- Kolokvijum VIII nedjelja, vježbe - - IX nedjelja, pred.- Obsessions IX nedjelja, vježbe - - X nedjelja, pred.- Present Perfect Continuous, Time Expressions X nedjelja, vježbe - - XI nedjelja, pred.- Tell me about it! XI nedjelja, vježbe - - XII nedjelja, pred.- Indirect Questions, Question Tags, Informal Language XII nedjelja, vježbe - - XIII nedjelja, pred.- Test XIII nedjelja, vježbe - - XIV nedjelja, pred.- Two Weddings, a Birth, and a Funeral! XIV nedjelja, vježbe - - XV nedjelja, pred.- Reported Speech, Saying Sorry XV nedjelja, vježbe - - |
Opterećenje studenta | NEDJELJNO: 2 kredita x 40/30 = 2 sata i 40 minuta. Struktura: 1.5 sat predavanja 70 min samostalnog rada i konsultacije. U SEMESTRU: Nastava i završni ispit: 2 sata i 40 minuta x 16 = 42 sata i 40 minuta. Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x 2 sata i 40 minuta = 5 sati i 20 minuta. Ukupno opterećenje za predmet 2 x 30 = 60 sati. Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući polaganje popravnog ispita od 1 do 14 sati. Struktura opterećenja: 42 sata i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema) + 14 sati dopunskog rada. |
Nedjeljno | U toku semestra |
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, pripremaju se i aktivno učestvuju na časovima, rade domaće zadatke. |
Konsultacije | Utorak 13:00-14:00 |
Literatura | Liz & John Soars (2003), New Headway - Intermediate: Students Book, OUP. Liz & John Soars (2003), New Headway - Intermediate: Workbook, OUP. John Eastwood: Oxford Guide to English Grammar, Oxford University Press, 2003. Dodatni materijal |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Kolokvijum: 35 poena, test: 7 poena, prisustvo nastavi: 3 poena, domaći zadatak: 5 poena, završni ispit (pismeni i usmeni dio): 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen. |
Posebne naznake za predmet | Nastava se izvodi na engleskom i crnogorskom jeziku. |
Napomena | Studenti će dobiti plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama na početku semestra. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / OPŠTA METODOLOGIJA
Naziv predmeta: | OPŠTA METODOLOGIJA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
693 | Obavezan | 6 | 5 | 3+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | нема условљености |
Ciljevi izučavanja predmeta | Циљ предмета је да студенти стекну увид у методолошке основе наука и филозофску рефлексију метода као и да добију преглед метода које се користе у наукама и филозофији. |
Ishodi učenja | Исход предмета је да се студенти оспособе да сагледају како се примјењују различите методе у научној пракси и како се оне промишљају на нивоу филозофије метода. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | проф. др Борис Б. Брајовић мр. Дарко Благојевић |
Metod nastave i savladanja gradiva | Општи приступ: одређење методологије, преглед историје методологије, подела методологије. Методологија природних и друштвених наука. Појам методе. Научне и филозофске методе. Филозофско промишљање метода: анализа и синтеза, апстракција, генерализација, специјализација; дефиниција, деоба, класификација; дедукција, индукција; доказ; опис, мерење; верификација, фалсификација. Научне методе: научно посматрање, експеримент, аксиоматска метода, метода формализације, метода моделовања, статистичка метода, системска метода. Упознавање са различитим методама путем анализе и дискусије методолошких текстова. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Методологија као филозофска дисциплина – специфичност приступа и однос према сродним дисциплинама. I nedjelja, vježbe - Одређење методологије, преглед историје методологије, подјела методологије. II nedjelja, pred.-Историјат дисциплине: антички, средњовјековни, нововјековни и савремени период; II nedjelja, vježbe Сажет преглед историјата дисциплине. Примјери III nedjelja, pred.- Феномен и проблем односа методе и знања: главни епистемички појмови и питање дефинисања знања, типови знања; III nedjelja, vježbe - Анализа примјера односа методе и знања. IV nedjelja, pred.- Филозофско промишљање метода: анализа и синтеза, апстракција, генерализација, специјализација; дефиниција, деоба, класификација; дедукција, индукција; доказ; опис, мерење; верификација, фалсификација. IV nedjelja, vježbe - Анализа примјера философских метода. V nedjelja, pred.- Појам метода у Платоновом дијалогу Лахет. V nedjelja, vježbe - Анализа дијалога Лахет и Платонових текстова. VI nedjelja, pred.- Колоквијум. VI nedjelja, vježbe - Излагање семинарских радова. VII nedjelja, pred.- Нова метода у Декартовим дјелима. VII nedjelja, vježbe - Анализа Декартовог дјела Расправа о методи. VIII nedjelja, pred.- Теоријски проблеми структуре и темеља научног рационалитета. VIII nedjelja, vježbe - Анализа традиционална идеја сазнања као оправданог истинитог веровања. IX nedjelja, pred.- Веберова методологија друштвених наука. IX nedjelja, vježbe - Анализа Веберових текстова. X nedjelja, pred.- Поперова критика емпиризма и индуктивизма позитивистичког становишта. X nedjelja, vježbe - Упознавање са различитим методама путем анализе и дискусије Поперових текстова. XI nedjelja, pred.- Фајерабендова критика методолошких правила и принцип "anything goes". XI nedjelja, vježbe - Анализа и примјери проблема у примјени методолошких правила. XII nedjelja, pred.- Колоквијум. XII nedjelja, vježbe - Тумачење задатих текстова. XIII nedjelja, pred.- Кунова теорија научних парадигми. XIII nedjelja, vježbe - Анализа парадигми у научном објашњењу. XIV nedjelja, pred.- Методе и методолошка правила као конвенције. Лакатошева критика фалсификационизма. XIV nedjelja, vježbe - Анализе и примјери . XV nedjelja, pred.- Општа и философска методологија данас. XV nedjelja, vježbe - Упознавање са савременим текстовима. |
Opterećenje studenta | Недељно: 5 кредита џ 40/30 = 6 сати и 40 минута Структура: 2 сати предавања 2 сати вјежби 2 сати и 40 минута индивидуалног рада студента (припрема за лабораторијске вјежбе, за колоквијуме, израда домаћих задатака) укључујући и консултације У семестру: Настава и завршни испит: (6 сати и 40 минута) џ 16 = 106 сати и 40 минута Неопходна припрема прије почетка семестра (администрација, упис, овјера): 2 џ (6 сати и 40 минута) = 13 сати и 20 минута Укупно оптерећење за предмет: 5 џ 30 = 150 сати Допунски рад за припрему испита у поправном испитном року, укључујући и полагање поправног испита од 0 - 30 сати. Структура оптерећења: 106 сати и 40 минута (настава) + 13 сати и 20 минута (припрема) + 30 сати (допунски рад) |
Nedjeljno | U toku semestra |
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 1 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Студенти су обавезни да присуствују предавањима и раде колоквијуме. |
Konsultacije | Консултације се одржавају у термину након предавања. |
Literatura | Бекон, Ф.: Истинита упутства за тумачење природе, Службени гласник, Београд 2009. Weber, M.: Metodologija društvenih nauka, Globus, Zagreb 1989. Винделбанд, В.: Шта је филозофија и други списи, ПЛАТΩ, Београд 2002. Врикт, Г. Х. фон: Објашњење и разумевање, Нолит, Београд 1975. Декарт, Р.: Расправа о методи, Слободна књига, Београд 1996. Кант, И.: Логика, Графос, Београд 1990. Коен, М.-Е. Нејгел: Увод у логику и научни метод, Јасен, Београд 2006. Перс, Ч. С.: Изабрани списи, БИГЗ, Београд 1993. Попер, К. Р.: Објективно сазнање, Паидеиа-ЦИД, Београд-Подгорица 2002. Фуко, М.: Археологија знања, Плато, Београд 1999. Хирш, Е. Д.: Начела тумачења, Нолит, Београд 1983. Шешић, Б.: Општа методологија, Научна књига, Београд 1971. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Сваки од два колоквијума носи по 20 поена; Присуство настави и рад на часу носи 10 поена; Завршни испит носи 50 поена; |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / ENGLESKI JEZIK I
Naziv predmeta: | ENGLESKI JEZIK I |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
1814 | Obavezan | 1 | 3 | 2+0+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema |
Ciljevi izučavanja predmeta | 1. Sistematsko razvijanje svih jezičkih vještina u oblasti opšteg engleskog jezika, zaključno sa nivoom B1.2 Zajedničkog evropskog okvira za žive jezike; 2. Upoznavanje sa terminologijom i strukturama opšteg engleskog jezika u pisanoj i usmenoj komunikaciji na nivou B1.2; 3. Sticanje gramatičkih znanja, tehnika i vještina neophodnih za razumijevanje i prevođenje tekstova i usmena izlaganja iz oblasti opšteg engleskog jezika na nivou B1.2. |
Ishodi učenja | Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: 1. Pokaže visoku receptivnu i produktivnu odnosno komunikativnu kompetenciju iz opšteg engleskog jezika na nivou B1.2 Zajedničkog evropskog okvira za žive jezike; 2. Koristi jezičku normu standardnog jezika u pisanoj i usmenoj komunikaciji na nivou B1.2; 3. Primjenjuje gramatička znanja i tehnike i vještine pisanog i usmenog prevođenja i prevodi tekstove sa engleskog i na engleski iz oblasti opšteg engleskog jezika na nivou B1.2; 4. Detaljno i sveobuhvatno analizira pisani ili izgovoreni tekst i prepoznaje ključne ideje i implicitno značenje na nivou B1.2 opšteg engleskog jezika; 5. Diskutuje na teme iz oblasti opšteg engleskog jezika na nivou B1.2. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | prof. dr Vanja Vukićević Garić |
Metod nastave i savladanja gradiva | Kratki uvod u odgovarajuće jezičke sadržaje, uz najveće moguće učešće studenata u raznim vrstama pisanih i usmenih vježbi; samostalno, u paru, u grupi; razgovor. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Unit 1 (7): Present Perfect; Present Perfect versus Past Simple; Phrasal verbs; A text on different professions, the world of work and retirement. I nedjelja, vježbe - - II nedjelja, pred.-Unit 1 (7): A text on the topic of “dream jobs”, disscussion; Related speaking; Related listening; Writing – letter of application for a job II nedjelja, vježbe - III nedjelja, pred.- Unit 2 (8): Conditionals and time clauses; base and strong adjectives; Related reading III nedjelja, vježbe - - IV nedjelja, pred.- Unit 2 (8): Discussion about famous philosophers and theoreticians of education, casual conversation and related discussion; Related writing – formal letters IV nedjelja, vježbe - - V nedjelja, pred.- Unit 3 (9): Modal verbs; character adjectives; A text about books and films; Related listening V nedjelja, vježbe - - VI nedjelja, pred.- Unit 3 (9): Describing a family member or/and a friend; Related speaking; Descriptive writing VI nedjelja, vježbe - - VII nedjelja, pred.- Kolokvijum VII nedjelja, vježbe - - VIII nedjelja, pred.- Unit 4 (10): Text-related grammar unit on Present Perfect Continuous; Questions and answers VIII nedjelja, vježbe - - IX nedjelja, pred.- Unit 4 (10): A text on everyday use of English and the practice of being polite; Question tags; Related writing; Linking ideas IX nedjelja, vježbe - - X nedjelja, pred.- Unit 5 (11): A text on the topic of Future forms; Related reading X nedjelja, vježbe - - XI nedjelja, pred.- Unit 5 (11): A text on travelling: Related speaking – over the phone; Writing about different places XI nedjelja, vježbe - - XII nedjelja, pred.- Unit 6 (12): Reported speech; a text-related grammar unit on Expressions of quantity. Text on great life events – birth, marriage, death; related vocabulary and discussion about different customs. XII nedjelja, vježbe - - XIII nedjelja, pred.- Unit 6 (12): Role play and correcting mistakes. XIII nedjelja, vježbe - - XIV nedjelja, pred.- Popravni kolokvujum XIV nedjelja, vježbe - - XV nedjelja, pred.- Revizija gradiva i priprema za završni ispit XV nedjelja, vježbe - - |
Opterećenje studenta | |
Nedjeljno | U toku semestra |
3 kredita x 40/30=4 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 2 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
4 sati i 0 minuta x 16 =64 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 4 sati i 0 minuta x 2 =8 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30=90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 18 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 64 sati i 0 minuta (nastava), 8 sati i 0 minuta (priprema), 18 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Studenti su obavezni da pohadjaju nastavu, aktivno učestvuj u časovima, izrađuju i prezentuju domaće zadatke, rade kolokvijum i završni ispit. |
Konsultacije | Svake sedmice, u dogovorenom terminu. |
Literatura | Liz and John Soars: Headway Intermediate, treće izdanje, (Units 7 – 12), OUP, (knjiga i radna sveska). |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Kolokvijum: najviše 40 bodova Aktivno prisustvo i prezentacija: najviše 10 bodova Završni ispit: najviše 50 bodova |
Posebne naznake za predmet | Predavanja su na engleskom i maternjem jeziku |
Napomena | - |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / ENGLESKI JEZIK II
Naziv predmeta: | ENGLESKI JEZIK II |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
1815 | Obavezan | 2 | 3 | 2+0+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | Ne |
Ciljevi izučavanja predmeta | |
Ishodi učenja | Vidjeti: Engleski jezik 2 - SP Predškolsko obrazovanje i vaspitanje (nastava se izvodi zajedno) |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | |
Metod nastave i savladanja gradiva |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - I nedjelja, vježbe - - II nedjelja, pred.- II nedjelja, vježbe - III nedjelja, pred.- III nedjelja, vježbe - - IV nedjelja, pred.- IV nedjelja, vježbe - - V nedjelja, pred.- V nedjelja, vježbe - - VI nedjelja, pred.- VI nedjelja, vježbe - - VII nedjelja, pred.- VII nedjelja, vježbe - - VIII nedjelja, pred.- VIII nedjelja, vježbe - - IX nedjelja, pred.- IX nedjelja, vježbe - - X nedjelja, pred.- X nedjelja, vježbe - - XI nedjelja, pred.- XI nedjelja, vježbe - - XII nedjelja, pred.- XII nedjelja, vježbe - - XIII nedjelja, pred.- XIII nedjelja, vježbe - - XIV nedjelja, pred.- XIV nedjelja, vježbe - - XV nedjelja, pred.- XV nedjelja, vježbe - - |
Opterećenje studenta | |
Nedjeljno | U toku semestra |
3 kredita x 40/30=4 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 2 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
4 sati i 0 minuta x 16 =64 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 4 sati i 0 minuta x 2 =8 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30=90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 18 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 64 sati i 0 minuta (nastava), 8 sati i 0 minuta (priprema), 18 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena | - |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / UVOD U LOGIKU
Naziv predmeta: | UVOD U LOGIKU |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
1881 | Obavezan | 1 | 6 | 2+3+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | Ne postoji uslovljenost drugim predmetima. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Student treba da nauči osnovne pojmove i činjenice klasične iskazne logike. |
Ishodi učenja | Nakon što studenti polože ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Objasne ideju formalnog jezika na primjeru iskazne logike i jasno razlikuju njegovu sintaksu od njegove semantike. 2. Definišu sintaksne pojmove i primjenljuju matematičku indukciju u dokazivanju svojstava tih pojmova. 3. Objasne osnovna svojstva veznika iskazne logike i logičke zakone koji ih karakterišu. 4. Objasne potpunost i odlučivost formalnog sistema. 5. Dokažu osnovni oblik teoreme potpunosti iskazne logike. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | dr Vladimir Drekalović; Darko Blagojević |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, seminari, vježbe, kolokvijumi. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Upoznavanje sa predmetom i uslovima za njegovo polaganje. Pregled literature. Oblast logike. Logika do 19. vijeka. I nedjelja, vježbe - Upoznavanje sa predmetom i uslovima za njegovo polaganje. Pregled literature. Čitanje i analiza odabranih tekstova. II nedjelja, pred.-Savremena logika. Formalne dedukcije. II nedjelja, vježbe Savremena logika. Formalne dedukcije. Čitanje i analiza odabranih tekstova. III nedjelja, pred.- Iskazna logika. Iskazi. Veznici. Istinitosna funkcionalnost. III nedjelja, vježbe - Čitanje odabranih tekstova. Primjeri. IV nedjelja, pred.- Konjunkcija i disjunkcija. Implikacija i ekvivalencija. Drugi binarni veznici. IV nedjelja, vježbe - Konjunkcija i disjunkcija. Implikacija i ekvivalnecija. Drugi binarni veznici. Primjeri. Analiza. V nedjelja, pred.- Iskazne formule. Objekt-jezik i metajezik. Drvo potformula. V nedjelja, vježbe - Čitanje odabranog teksta. Primjeri. VI nedjelja, pred.- Semantika iskazne logike. Tautologije. VI nedjelja, vježbe - Primjeri i analiza. VII nedjelja, pred.- Prvi kolokvijum. VII nedjelja, vježbe - Prvi kolokvijum. VIII nedjelja, pred.- Zamjena ekvivalenata. Čišćenje. VIII nedjelja, vježbe - Primjeri i analiza IX nedjelja, pred.- Dualnost između konjunkcije i disjunkcije. Veze između veznika i funkcionalna potpunost. IX nedjelja, vježbe - Dualnost između konjunkcije i disjunkcije. Veze između veznika i funkcionalna potpunost. Primjeri. X nedjelja, pred.- Disjunktivna i konjunktivna normalna forma. X nedjelja, vježbe - Primjeri i analiza. XI nedjelja, pred.- Formalni sistemi za iskaznu logiku. XI nedjelja, vježbe - Primjeri i analiza. XII nedjelja, pred.- Prirodna dedukcija. XII nedjelja, vježbe - Prirodna dedukcija. Primjeri. XIII nedjelja, pred.- Potpunost iskazne logike. XIII nedjelja, vježbe - Analiza XIV nedjelja, pred.- Drugi kolokvijum XIV nedjelja, vježbe - Drugi kolokvijum XV nedjelja, pred.- Popravni kolokvijum XV nedjelja, vježbe - Popravni kolokvijum |
Opterećenje studenta | |
Nedjeljno | U toku semestra |
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 3 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i vježbama, rade kolokvijume i seminarske radove. |
Konsultacije | Konsultacije se održavaju u terminima nakon predavanja i vježbi. |
Literatura | Obavezna literatura: K. Došen, Osnovna logika, 2013, elektronsko izdanje, slobodno na Internetu; M. Borisavljević, Uvod u logiku, I dio, Saobraćajni fakultet, Beograd, 2009; Dopunska literatura: A. Kron, Logika, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, 1998, str. 1-184; M. Božić i S. Vujić, Matematematička logika sa elementima opšte logike, Naučna knjiga, Beograd, 1979; D. van Dalen, Logic i Structure, Springer, Berlin, 1983, glave 1 i 2; E.Dž. Lemon, Upoznavanje sa logikom, Jasen, Nikšić, 2002, glave 1-4; S. Vujošević, Matematička logika, CID, Podgorica, 1996; S. Prešić, Elementi matematičke logike, Zavod za izdavanje udžbenika, Beograd, 1972; Ž. Kovijanić-Vukićević i S. Vujošević, Uvod u logiku, Podgorica, 2009, elektronska verzija slobodno dostupna na Internetu; P. Janičić, Matematička logika u računarstvu, Matematički fakultet, Beograd, 2004, glava 2, posebno odjeljak 2.3.2, glava 3, posebno odjeljak 3.3.1. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Svaki od dva kolokvijuma nosi po 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena; Skala ocjenjivanja: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100). |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / FILOSOFSKE DISCIPLINE
Naziv predmeta: | FILOSOFSKE DISCIPLINE |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
1883 | Obavezan | 2 | 6 | 2+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Predmet ima za cilj da uvede studente u sistem filosofskih disciplina i njihove uzajamne odnose. |
Ishodi učenja | Nakon što položi ovaj ispit student će biti osposobljen da: 1.Poznaje sistemski karakter filosofije (njegov istorijski razvoj i savremeno stanje stvari). 2.Razlikuje predmetna polja temeljnih filosofskih disciplina i njihovu istorijsku „borbu“ za poziciju „prve filosofije“. 3.Demonstrira aristotelovsko-dekartovski i kantovski sistem znanja. 4.Vlada modernim i savremenim filosofskim epohalnim preokretima u sistemu znanja (prosvetiteljstvo, fenomenologija, filosofija egzistencije). 5.Primjenjuje disciplinarni pristup u području teorijske i praktične filosofije. 6.Kritički preispituje odnos i hijerarhiju tradicionalnih i savremenih filosofskih disciplina. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | doc. dr Drago Perović, dr Nebojša Banović |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima, diskusije, seminarski radovi, kolokvijum, konsultacije i priprema za ispit. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Filosofske discipline i principi raščlanjivanja filosofije. I nedjelja, vježbe - Sistemski karakter filosofskog mišljenja (razgovor). II nedjelja, pred.-Aristotelova podjela episteme (poetike, praktike, theoretike). II nedjelja, vježbe Tumačenje Aristotelovog određenja prve filosofije. III nedjelja, pred.- Šta je „prva filosofija" (prote philosophia): teologija i/ili ontologija; metafizika specialis i/ili metafizika generalis. Ontologija i teologija. III nedjelja, vježbe - Demonstracija sistemskog utemeljenja filosofskih disciplina. IV nedjelja, pred.- Filosofija prirode i praktička filosofija. Mišljenje i djelovanje. Nužnost i sloboda. IV nedjelja, vježbe - Diskusija o odnosu tradicionalnom i savremenom odnosu teorije i prakse. V nedjelja, pred.- Etika kao „duhovna optika" – jedinstvo teorijskog i praktičkog. Etika i ontologija. Dobro kao epekeina tes ousias. Ja i Drugi. Subjekt i objekt. V nedjelja, vježbe - I seminarski rad. VI nedjelja, pred.- Filosofija i prosvjetiteljstvo. Mithos i logos. Mit o Odisejevom povratku (nostos) i mogućnost puta u terra incognita-u u judeo-hrišćanskoj tradiciji kao „etička avantura". VI nedjelja, vježbe - Interpretacija Kantovog razumijevanja prosvećenosti. VII nedjelja, pred.- Filosofija i psihologija. Prevladavanje psihologizma. Restitucija „psihizma". Ljubav, Želja, potreba. „Misao koja misli više nego što može da misli". VII nedjelja, vježbe - Razgovor o odnosu potreba i Želje (Levinas). VIII nedjelja, pred.- Etički proboji kroz ontologiju. Rehabilitacija subjektivnosti subjekta. Sopstvo kao Drugi. VIII nedjelja, vježbe - Diskusija o intersubjektivnom odnosu. IX nedjelja, pred.- Etika i teologija. Totalitet i ideja beskonačnog. Eshatološko i etičko. IX nedjelja, vježbe - Interpretacija ideje Beskonačnog kod Levinasa. X nedjelja, pred.- Filosofija egzistencije i egzistencijalistička filosofija: kategorije i egzistencijali. Sistem i pojedinac. X nedjelja, vježbe - II seminarski rad. XI nedjelja, pred.- Fenomenologija. Prevladavanje samoočiglednosti. Prirodni (naivni) stav i filosofski stav. Fenomenologija lica drugog čovjeka. XI nedjelja, vježbe - Analiza Huserlovog određenja fenomenologije. XII nedjelja, pred.- Estetika – lijepo i istina. Lijepo i dobrota. XII nedjelja, vježbe - Razgovor o osnovnim određenjima estetike. XIII nedjelja, pred.- Filosofija i nauka. XIII nedjelja, vježbe - Kolokvijum. XIV nedjelja, pred.- Odnos filosofije i tehnike. XIV nedjelja, vježbe - Analiza Hajdegerovog razumijevanja tehnike. XV nedjelja, pred.- Filosofija jezika, filosofija prava, filosofija politike, filosofija religije XV nedjelja, vježbe - Popravni kolokvijum. |
Opterećenje studenta | Nedjeljno: 7 kredita x 40/30 = 9 sati i 20 minuta Struktura: 3 sata predavanja 4 sata vježbi 2 sata i 20 minuta individualnog rada studenta (za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije U semestru: Nastava i završni ispit: (9 sati i 20 minuta) x 16 = 149 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (9 sati i 20 minuta) = 18 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 7 x 30 = 210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 149 sati i 20 minuta (nastava) + 18 sati i 40 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad) |
Nedjeljno | U toku semestra |
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 4 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Prisustvo na predavanjima i vježbama, izrada seminarskih radova, učestvovanje u raspravama i polaganje kolokvijuma. |
Konsultacije | Nakon nastave. |
Literatura | E. Fink, Uvod u filosofiju, Nolit : Beograd, 1989. str. 59-82, 108-120; T. Adorno, Filosofska terminologija, Svjetlost, Sarajevo, 1966, str. 42-75. K. Jaspers, Filosofija egzistencije. Uvod u filosofiju, Prosveta, Beograd, 1973. str. 217-245. V. Panenberg, Teologija i filosofija, Plato, Beograd, 2003, str. 15-27. H. Janaras, Filosofija iz novog ugla, Vrnjačka Banja, 2000, str. 125-149. M. Hajdeger, Predavanja i rasprave, Plato, Beograd, 1999, str. 9-32. M. Hajdeger, Mišljenje i pevanje, Nolit, Beograd, 1982, str. 57-83. Karl-Hajnc Folkman-Šluk, Uvod u filozofsko mišljenje, Plato, Beograd 2001, str. 59-76. Edmund Huserl, Kriza evropskih nauka, Dječje novine, G. Milanovac, 1991, str. 13-24, 243-263. Hans-Georg Gadamer, Um u doba nauke, Plato, Beograd, 2000, str. 50-69. Hans-Georg Gadamer, Fenomenološki pokret, Plato, Beograd 2000, str. 139-154. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - kolokvijum 20 bodova - 2 seminarska rada po 10 bodova - prisustvo i rad na nastavi 12 bodova - minimum za prelaznu ocjenu iznosi 52 boda |
Posebne naznake za predmet | Za dopunsku literaturu student se obraća profesoru i asistentu. |
Napomena | Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / ENGLESKI JEZIK III
Naziv predmeta: | ENGLESKI JEZIK III |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
2627 | Obavezan | 3 | 3 | 2+0+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti za slušanje ovog predmeta. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Sticanje vještina razumijevanja govora i pisanog teksta, ovladavanje pismenim i usmenim izražavanjem na engleskom jeziku, usavršavanje i unapređivanje postojećeg znanja iz gramatike, vokabulara i izgovora engleskog jezika. |
Ishodi učenja | Nakon što polože ovaj ispit, studenti će biti u mogućnosti da: 1. koriste napredne gramatičke vještine u govoru i pisanju, 2. koriste se bogatim vokabularom iz oblasti humanističkih nauka, 3. pišu na zadate teme iz oblasti humanističkih nauka, 4. prevode tekstove iz oblasti humanističkih nauka, 5. razgovaraju o važnim istorijskim temama iz oblasti humanističkih nauka. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | |
Metod nastave i savladanja gradiva | Nastava, konsultacije, samostalna izrada domaćih zadataka, samostalna izrada kontrolnih testova na času. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Upoznavanje sa predmetom, načinom rada i obavezama. “Why the Humanities matter”. Developing vocabulary. Understanding, empathy, and sympathy. I nedjelja, vježbe - II nedjelja, pred.-Brave New World. Modals. II nedjelja, vježbe III nedjelja, pred.- “The Arrowmaker”. “Language Matters: Considering Microaggressions in Science”. Derivative nouns III nedjelja, vježbe - IV nedjelja, pred.- Developing vocabulary. Migration, immigration, and emigration. Conditional sentences. IV nedjelja, vježbe - V nedjelja, pred.- “The Treachery of Images”. Semiotics. Developing vocabulary, figurative language. Passive voice. V nedjelja, vježbe - VI nedjelja, pred.- The Humanistic Tradition. The Republic by Plato. Poetics by Aristotle. Antigone by Sophocles. VI nedjelja, vježbe - VII nedjelja, pred.- Kolokvijum VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- Reported speech. Paraphrasing, summarizing, and analysis. VIII nedjelja, vježbe - IX nedjelja, pred.- Developing vocabulary. Base and strong adjectives. Comparative essay. IX nedjelja, vježbe - X nedjelja, pred.- “The Travels of Marco Polo”. Describing books and places. Suitable adjectives in Academic writing. X nedjelja, vježbe - XI nedjelja, pred.- “The Dualism of Gothic Art”. Inversions. XI nedjelja, vježbe - XII nedjelja, pred.- “The Elizabethan Court.” XII nedjelja, vježbe - XIII nedjelja, pred.- Friedrich Schiller, On Naive and Sentimental Poetry. Oscar Wilde, Preface to The Picture of Dorian Gray. The Wheat Field with a Reaper. XIII nedjelja, vježbe - XIV nedjelja, pred.- Exploratory essay. Quoting in an academic paper. Quote, reference, plagiarism. XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- Obnavljanje gradiva XV nedjelja, vježbe - |
Opterećenje studenta | NEDJELJNO: 2 kredita x 40/30 = 2 sata i 40 minuta. Struktura: 1.5 sat predavanja 70 min samostalnog rada i konsultacije. U SEMESTRU: Nastava i završni ispit: 2 sata i 40 minuta x 16 = 42 sata i 40 minuta. Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x 2 sata i 40 minuta = 5 sati i 20 minuta. Ukupno opterećenje za predmet 2 x 30 = 60 sati. Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući polaganje popravnog ispita od 1 do 14 sati. Struktura opterećenja: 42 sata i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema) + 14 sati dopunskog rada. |
Nedjeljno | U toku semestra |
3 kredita x 40/30=4 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 2 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
4 sati i 0 minuta x 16 =64 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 4 sati i 0 minuta x 2 =8 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30=90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 18 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 64 sati i 0 minuta (nastava), 8 sati i 0 minuta (priprema), 18 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, pripremaju se i aktivno učestvuju na časovima, rade domaće zadatke. |
Konsultacije | Utorak 13:00-14:00 |
Literatura | Marija Krivokapić, Reflame Your English for the Humanities, Univerzitet Crne Gore, 2023. Dodatni materijal |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Prisustvo: do 5 poena Kolokvijum: 25 poena Test: do 10 poena Domaći zadataci: do 10 poena Završni ispit: 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen. |
Posebne naznake za predmet | Nastava se izvodi na engleskom i crnogorskom jeziku. |
Napomena | Studenti će dobiti plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama na početku semestra. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / ENGLESKI JEZIK IV
Naziv predmeta: | ENGLESKI JEZIK IV |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
2628 | Obavezan | 4 | 3 | 2+0+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti za slušanje ovog predmeta. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Sticanje vještina razumijevanja govora i pisanog teksta, ovladavanje pismenim i usmenim izražavanjem na engleskom jeziku, usavršavanje i unapređivanje postojećeg znanja iz gramatike, vokabulara i izgovora engleskog jezika. |
Ishodi učenja | Kada student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: 1. Pokaže visoku receptivnu i produktivnu odnosno komunikativnu kompetenciju iz opšteg engleskog jezika na nivou B2.1 Zajedničkog evropskog okvira za žive jezike; 2. Koristi jezičku normu standardnog jezika u pisanoj i usmenoj komunikaciji na nivou B2.1; 3. Primjenjuje gramatička znanja i tehnike i vještine pisanog i usmenog prevođenja i prevodi tekstove sa engleskog i na engleski iz oblasti opšteg engleskog jezika na nivou B2.1; 4. Detaljno i sveobuhvatno analizira pisani ili izgovoreni tekst i prepoznaje ključne ideje i implicitno značenje na nivou B2 3. Steknu odgovarajuću stručnost i kompetenciju ovladavanja jezikom za adekvatnu primjenu u svojoj struci; 4. Komuniciraju na engleskom jeziku (razgovor na određenu temu), kako individualno, tako i timski; 5. Primjenjuju u praksi sve neophodne jezičke vještine: pisanje, čitanje, govorenje i slušanje. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Doc. dr Milena Mrdak-MIćović |
Metod nastave i savladanja gradiva | Direktna (prirodna) metoda, audio-vizuelna / audio-lingvalna metoda, interkulturalni pristup. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Introductory remarks Unit 1A: Revision of tenses "People, the great communicators"- the many ways we communicate, Listening: Top 10 Most popular journalists in The World: source- YT I nedjelja, vježbe - - II nedjelja, pred.-Unit 1B: My first week, auxiliary verbs Discussion: Do you believe in first impression? II nedjelja, vježbe - III nedjelja, pred.- Grammar: Narrative tenses, Expressing frequency: be used to, get used III nedjelja, vježbe - - IV nedjelja, pred.- Grammar- revision- expressing present and past habits. IV nedjelja, vježbe - - V nedjelja, pred.- Discussion: How to change bad habits? Grammar: Comparative and superlative forms. V nedjelja, vježbe - - VI nedjelja, pred.- Grammar: Simple past vs. Present perfect tense Past perfect vs Simple past. Discussions: -How decisive and motivated are you? VI nedjelja, vježbe - - VII nedjelja, pred.- Kolokvijum VII nedjelja, vježbe - - VIII nedjelja, pred.- Popravni kolokvijum. 4A: Grammar: - Phrasal verbs - Future tenses: simple and continuous, future perfect VIII nedjelja, vježbe - - IX nedjelja, pred.- Unit 4B: Grammar: Clauses, defining, non-defining and relative clauses How to write a CV? Your career plans. Homework presentations and grading IX nedjelja, vježbe - - X nedjelja, pred.- Unit 4C: Famous philosophers- How to become one? BBC news: Celebrities and Humanitarian Work. Related listening. Related discussion. Pre-fixation and suffixation X nedjelja, vježbe - - XI nedjelja, pred.- Adjectives denoting characters. XI nedjelja, vježbe - - XII nedjelja, pred.- Reading: famous women in sports. Related listening. Related discussion. Grammar: relative clauses with who, that, which, whose, where, and when. Homework presentations and grading - part 1. XII nedjelja, vježbe - - XIII nedjelja, pred.- The difference between gerund and participle. Homework presentations and grading, part 2 XIII nedjelja, vježbe - - XIV nedjelja, pred.- Translation into English: Introductory remarks. XIV nedjelja, vježbe - - XV nedjelja, pred.- Završni ispit. XV nedjelja, vježbe - - |
Opterećenje studenta | U semestru Nastava i završni ispit: (2,7 sati) x 15 = 40,5 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (2,7 sati) = 5,4 sata Ukupno opterećenje za predmet 2x30 = 60 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 48 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet – 12 sati) Struktura opterećenja: 40,5 sati (nastava) +5,4 sata (priprema) +12 sati (dopunski rad) Nedjeljno 2 kredita x 40/30 = 2,7 sati Struktura: 1,5 sati predavanja 0,7 sati vježbi 0,5 sati samostalnog rada |
Nedjeljno | U toku semestra |
3 kredita x 40/30=4 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 2 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
4 sati i 0 minuta x 16 =64 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 4 sati i 0 minuta x 2 =8 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30=90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 18 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 64 sati i 0 minuta (nastava), 8 sati i 0 minuta (priprema), 18 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade kolokvijum i završni ispit. Nastavnik može da odredi i druge obaveze u obliku domaćih zadataka, prezentacija i sl. |
Konsultacije | Jednom sedmično i na zahtjev studenata. |
Literatura | Face to face upper Intermediate Student’s Book and Workbook by Chris Redston and Gillie Cunningam. Cambridge University Press, 2010. BBC News, available at: https://www.bbc.com/news British Council learning English available at learnenglish.britishcouncil.org. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Pisana provjera: najviše 35 bodova Aktivno prisustvo i prezentacija: najviše 15 bodova Završni ispit: najviše 50 bodova. |
Posebne naznake za predmet | Nastava se izvodi na engleskom jeziku. |
Napomena | Studenti će dobiti plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama na početku semestra. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / ENGLESKI JEZIK IV
Naziv predmeta: | ENGLESKI JEZIK IV |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
2628 | Obavezan | 5 | 3 | 2+0+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti za slušanje ovog predmeta. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Sticanje vještina razumijevanja govora i pisanog teksta, ovladavanje pismenim i usmenim izražavanjem na engleskom jeziku, usavršavanje i unapređivanje postojećeg znanja iz gramatike, vokabulara i izgovora engleskog jezika. |
Ishodi učenja | Kada student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: 1. Pokaže visoku receptivnu i produktivnu odnosno komunikativnu kompetenciju iz opšteg engleskog jezika na nivou B2.1 Zajedničkog evropskog okvira za žive jezike; 2. Koristi jezičku normu standardnog jezika u pisanoj i usmenoj komunikaciji na nivou B2.1; 3. Primjenjuje gramatička znanja i tehnike i vještine pisanog i usmenog prevođenja i prevodi tekstove sa engleskog i na engleski iz oblasti opšteg engleskog jezika na nivou B2.1; 4. Detaljno i sveobuhvatno analizira pisani ili izgovoreni tekst i prepoznaje ključne ideje i implicitno značenje na nivou B2 3. Steknu odgovarajuću stručnost i kompetenciju ovladavanja jezikom za adekvatnu primjenu u svojoj struci; 4. Komuniciraju na engleskom jeziku (razgovor na određenu temu), kako individualno, tako i timski; 5. Primjenjuju u praksi sve neophodne jezičke vještine: pisanje, čitanje, govorenje i slušanje. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Doc. dr Milena Mrdak-MIćović |
Metod nastave i savladanja gradiva | Direktna (prirodna) metoda, audio-vizuelna / audio-lingvalna metoda, interkulturalni pristup. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Introductory remarks Unit 1A: Revision of tenses "People, the great communicators"- the many ways we communicate, Listening: Top 10 Most popular journalists in The World: source- YT I nedjelja, vježbe - - II nedjelja, pred.-Unit 1B: My first week, auxiliary verbs Discussion: Do you believe in first impression? II nedjelja, vježbe - III nedjelja, pred.- Grammar: Narrative tenses, Expressing frequency: be used to, get used III nedjelja, vježbe - - IV nedjelja, pred.- Grammar- revision- expressing present and past habits. IV nedjelja, vježbe - - V nedjelja, pred.- Discussion: How to change bad habits? Grammar: Comparative and superlative forms. V nedjelja, vježbe - - VI nedjelja, pred.- Grammar: Simple past vs. Present perfect tense Past perfect vs Simple past. Discussions: -How decisive and motivated are you? VI nedjelja, vježbe - - VII nedjelja, pred.- Kolokvijum VII nedjelja, vježbe - - VIII nedjelja, pred.- Popravni kolokvijum. 4A: Grammar: - Phrasal verbs - Future tenses: simple and continuous, future perfect VIII nedjelja, vježbe - - IX nedjelja, pred.- Unit 4B: Grammar: Clauses, defining, non-defining and relative clauses How to write a CV? Your career plans. Homework presentations and grading IX nedjelja, vježbe - - X nedjelja, pred.- Unit 4C: Famous philosophers- How to become one? BBC news: Celebrities and Humanitarian Work. Related listening. Related discussion. Pre-fixation and suffixation X nedjelja, vježbe - - XI nedjelja, pred.- Adjectives denoting characters. XI nedjelja, vježbe - - XII nedjelja, pred.- Reading: famous women in sports. Related listening. Related discussion. Grammar: relative clauses with who, that, which, whose, where, and when. Homework presentations and grading - part 1. XII nedjelja, vježbe - - XIII nedjelja, pred.- The difference between gerund and participle. Homework presentations and grading, part 2 XIII nedjelja, vježbe - - XIV nedjelja, pred.- Translation into English: Introductory remarks. XIV nedjelja, vježbe - - XV nedjelja, pred.- Završni ispit. XV nedjelja, vježbe - - |
Opterećenje studenta | U semestru Nastava i završni ispit: (2,7 sati) x 15 = 40,5 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (2,7 sati) = 5,4 sata Ukupno opterećenje za predmet 2x30 = 60 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 48 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet – 12 sati) Struktura opterećenja: 40,5 sati (nastava) +5,4 sata (priprema) +12 sati (dopunski rad) Nedjeljno 2 kredita x 40/30 = 2,7 sati Struktura: 1,5 sati predavanja 0,7 sati vježbi 0,5 sati samostalnog rada |
Nedjeljno | U toku semestra |
3 kredita x 40/30=4 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 2 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
4 sati i 0 minuta x 16 =64 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 4 sati i 0 minuta x 2 =8 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30=90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 18 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 64 sati i 0 minuta (nastava), 8 sati i 0 minuta (priprema), 18 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade kolokvijum i završni ispit. Nastavnik može da odredi i druge obaveze u obliku domaćih zadataka, prezentacija i sl. |
Konsultacije | Jednom sedmično i na zahtjev studenata. |
Literatura | Face to face upper Intermediate Student’s Book and Workbook by Chris Redston and Gillie Cunningam. Cambridge University Press, 2010. BBC News, available at: https://www.bbc.com/news British Council learning English available at learnenglish.britishcouncil.org. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Pisana provjera: najviše 35 bodova Aktivno prisustvo i prezentacija: najviše 15 bodova Završni ispit: najviše 50 bodova. |
Posebne naznake za predmet | Nastava se izvodi na engleskom jeziku. |
Napomena | Studenti će dobiti plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama na početku semestra. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / ISTORIJA NOVOVJEKOVNE FILOZOFIJE
Naziv predmeta: | ISTORIJA NOVOVJEKOVNE FILOZOFIJE |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
2796 | Obavezan | 4 | 5 | 4+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | нема условљености. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Студенти уче о историји филозофских идеја континенталног рационализма и британског емпиризма у 17. и 18. вијеку. Кроз изучавање класичне модерне филозофије, која је пресудно саобликовала хоризонт европске филозофије и која је од кључног значаја за разумjевање модерне филозофске мисли, студенти имају способност да препознају, разумију и тумаче важне елементе савременог филозофског наслеђа у савременој филозофској мисли и стога могу аутономно да оцјењује појединачне филозофеме у историји људске мисли. |
Ishodi učenja | Упознавање студената са темељним нововјековним филозофским проблемима, питањима, правцима и дисциплинама, те са основном филозофском лексиком. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | проф.др. Борис Б. Брајовић др. Небојша Бановић |
Metod nastave i savladanja gradiva | Предавање и вјежбе. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Увод у нововјековну философију. I nedjelja, vježbe - Упознавање са програмом и литературом. II nedjelja, pred.-Антропоценризам и метафизика субјективности. II nedjelja, vježbe Анализа темељних одређења модерне философије. III nedjelja, pred.- Идеја и дух Модерне. III nedjelja, vježbe - Анализа појмова философског дискурса Модерне. IV nedjelja, pred.- Проблем сазнања у нововјековној философији. IV nedjelja, vježbe - Метафизика и сазнање: теме и проблеми. V nedjelja, pred.- Појам Бога у раној модерној филозофији. V nedjelja, vježbe - Анализа текстова. VI nedjelja, pred.- Колоквијум. VI nedjelja, vježbe - Излагање семинарских радова. VII nedjelja, pred.- Беконов "instauratio ab imis fundamentis". VII nedjelja, vježbe - Беконова теорија о идолима. VIII nedjelja, pred.- Декартов gurgitem као почетак Модерне. VIII nedjelja, vježbe - Анализа Декартових Медитација. IX nedjelja, pred.- Декартова метода открића. IX nedjelja, vježbe - Анализа списа Речи о методи. X nedjelja, pred.- Декартов Бог. X nedjelja, vježbe - Онтолошки доказ о постојању Бога. XI nedjelja, pred.- Појам егзистенције - Хјум. XI nedjelja, vježbe - Анализа Хјумовог списа расправа о људској природи. XII nedjelja, pred.- Колоквијум. XII nedjelja, vježbe - Излагање на задате теме. XIII nedjelja, pred.- Хобсово учење о методи. XIII nedjelja, vježbe - Анализа Хобсовог става: "егзистирати значи егзистирати као материјална ствар". XIV nedjelja, pred.- Метафизички појмови код Спинозе - супстанција, атрибути и модуси. XIV nedjelja, vježbe - Анализа Спинозиног исказа Deus sive Natura. XV nedjelja, pred.- Логика и метафизика - Лајбниц. XV nedjelja, vježbe - Анализа текстова. |
Opterećenje studenta | Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad). |
Nedjeljno | U toku semestra |
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
4 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 0 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Студенти су обавезни да присуствују предавањима и раде колоквијуме. |
Konsultacije | Консултације се одржавају у термину након предавања. |
Literatura | Spinoza, Etika, Beograd: Kultura, 1970. Dekart, R. Metafizičke meditacije, Beograd: Zavod za udžbenike, 2012. Dekart, R. Praktična i jasna pravila rukovođenja duhom u istraživanju istine, Beograd: Srpsko filozofsko društvo,1952. Dekart, R. , Reč o metodi,, Estetika, Valjevo –Beograd,1990. Cassirer, Ernst, Descartes, Demetra, Zagreb, 1997. Habermas, Jürgen, Filozofski diskurs moderne, Globus, Zagreb, 1988. Hobs, Tomas, Čovek i građanin, Hedone, Beograd, 2006. Hobz, Tomas, Levijatan, I-II tom, Gradina, Niš, 1991. Paskal, Blez, Misli, I-II tom, BIGZ, Beograd, 1980. Dekart, Rene, Strasti duše, Grafos, Beograd, 1981. Bekon, Fransis, Istinita uputstva za tumačenje prirode; Velika obnova; Novi Organon, Službeni glasnik, Beograd, 2009. Bekon, Fransis, Eseji, Kultura, Beograd, 1967. Blumenberg, Hans, Legitimnost novog veka, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci, Novi Sad, 2004. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Сваки од два колоквијума носи по 20 поена; Присуство настави и рад на часу носи 10 поена; Завршни испит носи 50 поена; |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / DIPLOMSKI RAD
Naziv predmeta: | DIPLOMSKI RAD |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
3727 | Obavezan | 6 | 5 | 1+0+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | |
Ciljevi izučavanja predmeta | |
Ishodi učenja | |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | |
Metod nastave i savladanja gradiva |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - I nedjelja, vježbe - II nedjelja, pred.- II nedjelja, vježbe III nedjelja, pred.- III nedjelja, vježbe - IV nedjelja, pred.- IV nedjelja, vježbe - V nedjelja, pred.- V nedjelja, vježbe - VI nedjelja, pred.- VI nedjelja, vježbe - VII nedjelja, pred.- VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- VIII nedjelja, vježbe - IX nedjelja, pred.- IX nedjelja, vježbe - X nedjelja, pred.- X nedjelja, vježbe - XI nedjelja, pred.- XI nedjelja, vježbe - XII nedjelja, pred.- XII nedjelja, vježbe - XIII nedjelja, pred.- XIII nedjelja, vježbe - XIV nedjelja, pred.- XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- XV nedjelja, vježbe - |
Opterećenje studenta | |
Nedjeljno | U toku semestra |
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
1 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 5 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / UVOD U ONTOLOGIJU
Naziv predmeta: | UVOD U ONTOLOGIJU |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
3777 | Obavezan | 4 | 5 | 2+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | |
Ciljevi izučavanja predmeta | |
Ishodi učenja | |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | |
Metod nastave i savladanja gradiva |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - I nedjelja, vježbe - II nedjelja, pred.- II nedjelja, vježbe III nedjelja, pred.- III nedjelja, vježbe - IV nedjelja, pred.- IV nedjelja, vježbe - V nedjelja, pred.- V nedjelja, vježbe - VI nedjelja, pred.- VI nedjelja, vježbe - VII nedjelja, pred.- VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- VIII nedjelja, vježbe - IX nedjelja, pred.- IX nedjelja, vježbe - X nedjelja, pred.- X nedjelja, vježbe - XI nedjelja, pred.- XI nedjelja, vježbe - XII nedjelja, pred.- XII nedjelja, vježbe - XIII nedjelja, pred.- XIII nedjelja, vježbe - XIV nedjelja, pred.- XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- XV nedjelja, vježbe - |
Opterećenje studenta | |
Nedjeljno | U toku semestra |
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / UVOD U ETIKU
Naziv predmeta: | UVOD U ETIKU |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
3778 | Obavezan | 2 | 4 | 2+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | Predznanja iz Uvoda u filosofiju |
Ciljevi izučavanja predmeta | Upoznavanje sa problematikom, bazičnim pojmovima i standardizovanim pozicijama etike. |
Ishodi učenja | 1. Razumije svojstvene disciplinarne osobenosti filozofske etike, njene temeljne pojmove i njen interpretativni pristup fenomenu ljudskog morala, 2. Poznaje biološke i društvene aspekte i determinante morala, te njegovu povezanost sa drugim elementima kulture, 3. Objasni specifičnost normativno-vrijednosne sfere i tumači pitanja zasnivanja etičkih sudova uzimajući u obzir opreke relativizma i apsolutizma, odn. subjektivizma i objektivizma, 4. Stiče kompetencije da upoređuje osnovne tradirane etičke koncepcijske pristupe (deontologija, konsekvencijalizam) i njihove eksplanatorne kapacitete, 5. Obrazlaže etičke i vrijednosne sudove, stečena saznanja metodski uređeno primjeni na rasuđivanje o tradicionalnim kao i društveno aktuelnim etičkim pitanjima. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | prof. dr Bogoljub Šijaković, dr Nebojša Banović |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, testovi, kolokvijumi |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Filozofska etika i drugi pristupi interpretaciji morala. I nedjelja, vježbe - Upoznavanje sa osnovnim pojmovima etike, nastavnim planom i neophodnom literaturom. II nedjelja, pred.-Biologija i etika: organski osnovi moralnog ponašanja. II nedjelja, vježbe Čitanje i analiza odabranih filosofskih teksova iz "Uvoda u etiku" Džona Mebota. III nedjelja, pred.- Društvene funkcije morala i etička refleksija. III nedjelja, vježbe - Analiza i kritičko preispitivanje uloge morala u raznim društvenim epohama. Diskusija o značaju morala za društvo. IV nedjelja, pred.- Moralne i pravne norme, kazna u sferi morala. IV nedjelja, vježbe - Diskusija o funkciji kazne u domenu morala. Analiza filosofskog teksta "Kazna" iz Mebotove knjige "Uvod u etiku" V nedjelja, pred.- Moralni kodeksi i religijski svetonazori. V nedjelja, vježbe - Seminarski rad. Diskusija o značaju religije za moralni razvoj čovjeka. VI nedjelja, pred.- Test. VI nedjelja, vježbe - Diskusija o odnosu vodećih monoteističkoh konfesija i kodeksa morala. VII nedjelja, pred.- Popravni test. VII nedjelja, vježbe - Analiza pojma moralnih pravila i dužnosti uz iščitavanje i analizu tekstova "Moralna pravila" i "Dužnost da se misli" iz Mebotove knjige "Uvod u etiku". VIII nedjelja, pred.- Determinisanost postupanja i atribucija moralne odgovornosti. VIII nedjelja, vježbe - Dijaloško preispitivanje pojmova moralne odgovornosti. Razmatranje pojmova savjesti i odgovornosti. IX nedjelja, pred.- Odnos činjenica i vrijednosti. IX nedjelja, vježbe - Upoznavanje sa pojmovnom vezom između činjenica i vrijednosti. Diskusija. X nedjelja, pred.- Novokantovska i psihoanalitička teorija etičkih vrijednosti. X nedjelja, vježbe - Analiza tekstova koji tematizuju neokantovsku i psihoanalitičku teoriju vrijednosti iz Životićeve knjige "Aksiologija." XI nedjelja, pred.- Dve verzije konsekvencijalizma: utilitarizam zadovoljstva i utilitarizam ideala. XI nedjelja, vježbe - Interpretacija teksta "Utilitarizam zadovoljstva" iz Mebotove knjige "Uvod u etiku". XII nedjelja, pred.- Kolokvijum XII nedjelja, vježbe - Rasprava o zadovoljstvu i odgovornosti. Primjeri. XIII nedjelja, pred.- Etika ubjeđenja. XIII nedjelja, vježbe - Navođenje najbitnijih predstavnika etike ubjeđenja: Veberova etika ubjeđenja. XIV nedjelja, pred.- Problem zasnivanja etičkih sudova – objektivizam i subjektivizam. XIV nedjelja, vježbe - Rasprava o objektivističkim i subjektivističkim etičkim sudovima. Subjektivističke i objektivističke teorije morala (Protagora, Kant...) XV nedjelja, pred.- Antropološke osnove etike i Etički relativizam. XV nedjelja, vježbe - Dijalog o antropološkim osnovama etike. Analiza teksta "O Humanizmu" M. Životića. |
Opterećenje studenta | NEDjELJNO 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta. Struktura opterećenja: 2 sata predavanja 2 sata vježbi Preostaje 2 sata i 40 minuta samostalnog rada. U TOKU SEMESTRA Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sata i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sata i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad) |
Nedjeljno | U toku semestra |
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 1 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Prisustvo na predavanjima i vježbama, učestvovanje u diskusijama i izrada testova i kolokvijuma. |
Konsultacije | Redovan termin nedeljno i posle predavanja. |
Literatura | Mebot, Džon : Uvod u etiku, Nolit, Beograd 1981. Meki, Džon: Etika, Beograd 2004. Životić, Miladin : Aksiologija, Naprijed, Zagreb 1986. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Test 20 bodova Kolokvijum 20 bodova Rad na nastavi 10 bodova Zavrsni ispit 50 bodova Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 boda. |
Posebne naznake za predmet | Informacija o dodatnoj literaturi, studenti dobijaju na predavanjima. |
Napomena | Sa planom realizacije programa po tematskim jedinicama i terminima studenti se upoznaju na početku semestra. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / UVOD U ESTETIKU
Naziv predmeta: | UVOD U ESTETIKU |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
3779 | Obavezan | 4 | 5 | 2+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | |
Ciljevi izučavanja predmeta | |
Ishodi učenja | |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | |
Metod nastave i savladanja gradiva |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - I nedjelja, vježbe - II nedjelja, pred.- II nedjelja, vježbe III nedjelja, pred.- III nedjelja, vježbe - IV nedjelja, pred.- IV nedjelja, vježbe - V nedjelja, pred.- V nedjelja, vježbe - VI nedjelja, pred.- VI nedjelja, vježbe - VII nedjelja, pred.- VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- VIII nedjelja, vježbe - IX nedjelja, pred.- IX nedjelja, vježbe - X nedjelja, pred.- X nedjelja, vježbe - XI nedjelja, pred.- XI nedjelja, vježbe - XII nedjelja, pred.- XII nedjelja, vježbe - XIII nedjelja, pred.- XIII nedjelja, vježbe - XIV nedjelja, pred.- XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- XV nedjelja, vježbe - |
Opterećenje studenta | |
Nedjeljno | U toku semestra |
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / SAVREMENA TEORIJA SAZNANJA
Naziv predmeta: | SAVREMENA TEORIJA SAZNANJA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
3784 | Obavezan | 3 | 5 | 2+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Predmet ima za cilj upoznavanje studenta sa osnovnim problemima i argumentativnim strategijama savremene epistemologije, te njihovu osposobljenost za samostalni kritički studij strukovne literature |
Ishodi učenja | Proširivanje i produbljivanje znanja stečenih na predmetu Teorije saznanja u prethodnom semestru studija; upoznavanje sa različitim orjentacijama u savremenoj teoriji saznanja ( fundacionalizam, naturalizam, koherentizam). Težište predmeta je na epistemološkoj problematici tj. na teoriji naučnog saznanja. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | prof. dr Radoje Golović mr Darko Blagojević |
Metod nastave i savladanja gradiva | Analiza, sinteza, apstrakcija, generalizacija. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvodno predavanje. Klasična i savremena teorija saznanja. I nedjelja, vježbe - Klasična i savremena teorija saznanja.Analiza. II nedjelja, pred.-Kantijanstvo i neokantijanizam. II nedjelja, vježbe Kantijanstvo i neokantijanizam.Primjeri. III nedjelja, pred.- Transcendentalno logička teorija saznanja. III nedjelja, vježbe - Transcendentalno logička teorija saznanja.Tumačenje teksta. IV nedjelja, pred.- Teorija saznanja: Vindelband i Rikert IV nedjelja, vježbe - Teorija saznanja: Vindelband i Rikert V nedjelja, pred.- Fenomenološka teorija saznanja: Huserl, Ponti V nedjelja, vježbe - Fenomenološka teorija saznanja: Huserl, Ponti VI nedjelja, pred.- Strukturalizam: Levi Stros, Fuko VI nedjelja, vježbe - Izlaganje seminarskih radova. VII nedjelja, pred.- Pozitivizam: Kont, Logički pozitivizam: Šlik, Karnap, Nojrat, Vitgenštajn VII nedjelja, vježbe - Pozitivizam: Kont, Logički pozitivizam: Šlik, Karnap, Nojrat, Vitgenštajn VIII nedjelja, pred.- Kolokvijum. VIII nedjelja, vježbe - Kolokvijum. IX nedjelja, pred.- Kvajnova naturalistička epistemologija. IX nedjelja, vježbe - Kvajnova naturalistička epistemologija. Tumačenje teksta. X nedjelja, pred.- Seminarski radovi. X nedjelja, vježbe - Tumačenje teksta. XI nedjelja, pred.- Epistemološki anarhizam. XI nedjelja, vježbe - Epistemološki anarhizam.Analiza. XII nedjelja, pred.- Intuicionistička teorija saznanja: Bergson, Loski XII nedjelja, vježbe - Intuicionistička teorija saznanja: Bergson, Loski XIII nedjelja, pred.- Ideja cjelovitog i vjerujućeg saznanja, Živo znanje; Dostojevski XIII nedjelja, vježbe - Dostojevski. Analiza. XIV nedjelja, pred.- Fiziološka teorija saznanja. XIV nedjelja, vježbe - Fiziološka teorija saznanja.Primjeri. XV nedjelja, pred.- Filosofija kao duhovno saznanje. XV nedjelja, vježbe - Filosofija kao duhovno saznanje.Analiza teksta. |
Opterećenje studenta | Nastava i završni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) + 24 sati (dopunski rad) |
Nedjeljno | U toku semestra |
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Prisustvo predavanjima, vježbama. Polaganje kolokvijuma i seminarskih radova. |
Konsultacije | Nakon termina predavanja. |
Literatura | Lazovic, Živan: Priroda epistemičkog opravdanja, Beograd 1994. Poper, Karl, Pretpostavke i pobijanja, Sremski Karlovci-Novi Sad 2002. Dansi, Džonatan, Uvod u savremenu epistemologiju, Beograd 2006. Von Wright, G. H., Objašnjenje i razumevanje, Nolit, Beograd, 1975., Huserl, E.: Logička istraživanja, Zagreb 2005 (odabrana poglavlja) |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | kolokvijumi, seminarski i završni ispit |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / FILOZOFIJA OBRAZOVANJA
Naziv predmeta: | FILOZOFIJA OBRAZOVANJA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
3790 | Obavezan | 6 | 5 | 2+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | Slušanje i polaganje nije uslovljeno drugim predmetima |
Ciljevi izučavanja predmeta | Uvođenje studenata u osnovna problemska pitanja, teorije i kategorije filozofije obrazovanja. |
Ishodi učenja | Po završetku ovog predmeta, student će moći da: 1. Objasni ključna pitanja, teorije i kategorije filosofije obrazovanja. 2. Analizira odnos pedagogije i filosofije u pitanjima obrazovanja i vaspitanja. 3. Objasni specifičnosti filosofije i nauke, odnos između kulture i obrazovanja, značaj dijaloga u filosofiji i obrazovanju. 4. Upoređuje različite pristupe pojmu obrazovanja u filozofskoj tradiciji. 5. Analizira savremene tendencije u filosofiji obrazovanja. 6. Procjenjuje specifičnosti odnosa između obrazovanja i društva, sa akcentom na evropsku ideju univerziteta i univerzitetskog obrazovanja. 7. Napiše samostalan rad u kojem će objasniti i prosuditi određeni filozofski problem. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | prof. dr Slavka Gvozdenović |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije i priprema za ispit. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvod u filozofiju obrazovanja, obrazovanje i vaspitanje kao predmet filozofske obrade. I nedjelja, vježbe - Razgovor o ključnim pitanjima filozofije obrazovanja. II nedjelja, pred.-Filozofija pedagogije, odnos pedagogije i filozofije u pitanjima obrazovanja i vaspitanja, otuđenje pedagogije od filozofije. II nedjelja, vježbe Analiza odnosa pedagogije i filozofije u pitanjima obrazovanja i vaspitanja. III nedjelja, pred.- Filozofsko utemeljenje obrazovanja, smisao i svrha obrazovanja. III nedjelja, vježbe - Rad na izvornim tekstovima. IV nedjelja, pred.- Filozofija i nauka neophodne komponente obrazovanja. IV nedjelja, vježbe - Prirodne i društvene nauke u obrazovanju. V nedjelja, pred.- Obrazovne potencije filozofskog mišljenja i znanja: temeljnost, cjelovitost, umnost i kritičnost. V nedjelja, vježbe - Rad na izvornim tekstovima. VI nedjelja, pred.- Kultura i obrazovanje. Filozofska kultura i obrazovanje. Dijalog u filozofiji i obrazovanju. VI nedjelja, vježbe - Diskusija o odnosu kulture i obrazovanja VII nedjelja, pred.- Pojam obrazovanja u filozofskoj tradiciji. Sloboda i autoritet u obrazovanju. VII nedjelja, vježbe - Prezentacije i rad na izvornim tekstovima. VIII nedjelja, pred.- Priprema za kolokvijum. VIII nedjelja, vježbe - Kolokvijum. IX nedjelja, pred.- Analiza rezultata kolokvijuma. Antički pojam obrazovanja (paideia) kao oblikovanje višeg čovjeka. Obrazovanje prema vrlini (arete), teorijsko i praktičko obrazovanje (bios teoretikos i bios praktikos). Sofistička ideja obrazovanja. Sokrat kao vaspitač. IX nedjelja, vježbe - Analiza izabranih djelova teksta iz literature. X nedjelja, pred.- Platonovo obrazovanje pomoću znanja (episteme). Zakonodavac kao vaspitač, duh zakona i obrazovanje. Aristotel, etičko i političko obrazovanje čovjeka. X nedjelja, vježbe - Seminarski radovi o Platonovom obrazovnom idealu i Aristotelovom učenju o etičkom i političkom obrazovanju čovjeka. XI nedjelja, pred.- Srednjovjekovni pojam obrazovanja, religija i obrazovanje. XI nedjelja, vježbe - Prezentacije i rad na izvornim tekstovima. XII nedjelja, pred.- Moderni pojam obrazovanja u znaku subjektivnosti, vodeći humanistički pojmovi u obrazovanju, Kantovo shvatanje prosvjetiteljstva. Ž. Ž. Ruso: ideal obrazovanosti. XII nedjelja, vježbe - Upoređivanje različitih pristupa obrazovanju. XIII nedjelja, pred.- Savremene tendencije u filozofiji obrazovanja. Hermeneutički potencijali obrazovanja. Obrazovanje i društvo, Obrazovni sistemi i institucije; Evropska ideja univerziteta i univerzitetskog obrazovanja. XIII nedjelja, vježbe - Analiza savremenih tendencija u filozofiji obrazovanja. XIV nedjelja, pred.- Kolokvijum / seminarski rad XIV nedjelja, vježbe - Prezentacije seminarskih radova XV nedjelja, pred.- Postmoderna i proces obrazovanja. Instrumentalnost u obrazovanju. Profesionalizacija, ekspertsko znanje bez obrazovanja. Put u postmodernu neobrazovanost (Liotar). Disciplinarna društva i obrazovanost (Fuko) XV nedjelja, vježbe - Prezentacije seminarskih radova. Upoređivanje različitih pristupa obrazovanju. |
Opterećenje studenta | |
Nedjeljno | U toku semestra |
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Prisustvo predavanjima i vježbama, izrada seminarskih radova, učestvovanje u raspravama i polaganje kolokvijuma. |
Konsultacije | Posle predavanja. |
Literatura | Pregledi: Gvozdenović, S.: Ogledi iz filosofije obrazovanja, Filozofski fakultet Nikšić, 2019. Gvozdenović, S.: Filosofija, obrazovanje, nastava, ZUNS, Podgorica, 2005. Hajtger, M.: Filozofska pedagogija, u: P. Kozlovski, Vodič kroz filozofiju, Plato, Beograd 2003, (str. 32-43) Libert, A.: Filosofija nastave, Geca Kon, Beograd, 1935. Morin, E.: Odgoj za budućnost, Educa, Zagreb, 2002. Polić, M.: K filozofiji odgoja, Znamen i Institut za pedagogijska istraživanja, Zagreb, 1993. Hufnagel, E.: Filozofija pedagogike, Demetra, Zagreb, 2002. Polić, M. (ur.), Filozofija i odgoj u suvremenom društvu, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2006. Izvorna literatura: (obavezan izbor od tri knjige) Aristotel: Nikomahova etika, FPN, Zagreb, 1982; Globus – Liber, Zagreb, 1988. Jeger, V.: Paideia, KZNS, Novi Sad, 1991. (str. 7-15; 150-166; 236-271) Kant, I.: Šta je prosvećenost? U:Um i sloboda, Velika edicija ideja, Beograd, 1972. (str. 41-49) Niče, F.: Šopenhauer kao vaspitač, Grafos, Beograd, 1987. Gadamer, H. G.: Istina i metoda,V. Masleša, Sarajevo,1978. (str. 35-70) Gadamer H. G.: Vaspitanje, to je vaspitati sebe, Pedagogija, 3/2005, (str. 305-314) Ruso, Ž. Ž.: Emil ili o vaspitanju, Beograd, 1950. Lyotard, J. F.: Postmoderno stanje, Bratstvo-Jedinstvo, Novi Sad, 1988. Derek B.: Univerzitet na tržištu, komercijalizacija visokog školstva, Clio, Beograd, 2005. Jaspers, K.: Ideja univerziteta, Plato, Beograd, 2003. (str. 15-115) Liessmann, K. P.: Teorija neobrazovanosti, Zablude društva znanja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2008. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - kolokvijum 20 bodova - seminarski rad 20 bodova - prisustvo i rad na nastavi 10 bodova - minimum za prelaznu ocjenu iznosi 51 bod. |
Posebne naznake za predmet | Informacije o dodatnoj literaturi studenti će dobijati na predavanjima. |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / FILOZOFIJA POLITIKE
Naziv predmeta: | FILOZOFIJA POLITIKE |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
3791 | Obavezan | 3 | 5 | 2+0+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | |
Ciljevi izučavanja predmeta | |
Ishodi učenja | |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | |
Metod nastave i savladanja gradiva |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - I nedjelja, vježbe - II nedjelja, pred.- II nedjelja, vježbe III nedjelja, pred.- III nedjelja, vježbe - IV nedjelja, pred.- IV nedjelja, vježbe - V nedjelja, pred.- V nedjelja, vježbe - VI nedjelja, pred.- VI nedjelja, vježbe - VII nedjelja, pred.- VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- VIII nedjelja, vježbe - IX nedjelja, pred.- IX nedjelja, vježbe - X nedjelja, pred.- X nedjelja, vježbe - XI nedjelja, pred.- XI nedjelja, vježbe - XII nedjelja, pred.- XII nedjelja, vježbe - XIII nedjelja, pred.- XIII nedjelja, vježbe - XIV nedjelja, pred.- XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- XV nedjelja, vježbe - |
Opterećenje studenta | |
Nedjeljno | U toku semestra |
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 4 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / MODERNA I SAVREMENA ESTETIKA
Naziv predmeta: | MODERNA I SAVREMENA ESTETIKA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
4574 | Obavezan | 5 | 5 | 3+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | |
Ciljevi izučavanja predmeta | |
Ishodi učenja | |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | |
Metod nastave i savladanja gradiva |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - I nedjelja, vježbe - II nedjelja, pred.- II nedjelja, vježbe III nedjelja, pred.- III nedjelja, vježbe - IV nedjelja, pred.- IV nedjelja, vježbe - V nedjelja, pred.- V nedjelja, vježbe - VI nedjelja, pred.- VI nedjelja, vježbe - VII nedjelja, pred.- VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- VIII nedjelja, vježbe - IX nedjelja, pred.- IX nedjelja, vježbe - X nedjelja, pred.- X nedjelja, vježbe - XI nedjelja, pred.- XI nedjelja, vježbe - XII nedjelja, pred.- XII nedjelja, vježbe - XIII nedjelja, pred.- XIII nedjelja, vježbe - XIV nedjelja, pred.- XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- XV nedjelja, vježbe - |
Opterećenje studenta | |
Nedjeljno | U toku semestra |
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 1 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / FILOZOFIJA NAUKE
Naziv predmeta: | FILOZOFIJA NAUKE |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
7988 | Obavezan | 6 | 4 | 2+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti |
Ciljevi izučavanja predmeta | Studenti treba da se upoznaju sa osnovnim problemima filozofije empirijskih nauka. |
Ishodi učenja | Nakon što studenti polože ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Opisuju odnos između filozofije i empirijskih nauka, i odnos između pojedinih empirijskih nauka; 2. Objašnjavaju osnovne iskaze pojedinih empirijskih nauka i razloge zbog kojih se filozofija bavi njima; 3. Analiziraju specifičnost položaja matematike prema empirijskim naukama; 4. Analizira ciljeve i metodologiju pojedinih empirijskih nauka. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | prof. dr Vladimir Drekalović; mr Darko Blagojević. |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, seminari, kolokvijumi. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - I) Upoznavanje sa predmetom. Pregled literature. Šta je nauka?; I nedjelja, vježbe - I) Upoznavanje sa predmetom. Pregled literature. Šta je nauka?; II nedjelja, pred.-II) Naučno mišljenje; II nedjelja, vježbe II) Naučno mišljenje; III nedjelja, pred.- III) Objašnjenje u nauci; III nedjelja, vježbe - III) Objašnjenje u nauci; IV nedjelja, pred.- IV) Realizam i antirealizam; IV nedjelja, vježbe - IV) Realizam i antirealizam; V nedjelja, pred.- V) Promjena u nauci i naučna revolucija; V nedjelja, vježbe - V) Promjena u nauci i naučna revolucija; VI nedjelja, pred.- VI) Filozofski problemi u fizici, biologiji i psihologiji; VI nedjelja, vježbe - VI) Filozofski problemi u fizici, biologiji i psihologiji; VII nedjelja, pred.- VII) Prvi kolokvijum; VII nedjelja, vježbe - VII) Prvi kolokvijum; VIII nedjelja, pred.- VIII) Korijeni savremene filozofije nauke (E. Mah, H. Poenkare); VIII nedjelja, vježbe - VIII) Korijeni savremene filozofije nauke (E. Mah, H. Poenkare); IX nedjelja, pred.- IX) Veza između nauke i filozofije (P. Frank, J. Smart); IX nedjelja, vježbe - IX) Veza između nauke i filozofije (P. Frank, J. Smart); X nedjelja, pred.- X) Ortodoksno tumačenje naučnih teorija (R. Karnap, C. Hempel, H. Patnam); X nedjelja, vježbe - X) Ortodoksno tumačenje naučnih teorija (R. Karnap, C. Hempel, H. Patnam); XI nedjelja, pred.- XI) Cilj nauke (K. Poper); XI nedjelja, vježbe - XI) Cilj nauke (K. Poper); XII nedjelja, pred.- XII) Istorija nauke i njene racionalne rekonstrukcije (I. Lakatoš); XII nedjelja, vježbe - XII) Istorija nauke i njene racionalne rekonstrukcije (I. Lakatoš); XIII nedjelja, pred.- XIII) Kako zaštiti društvo od nauke (P. Fajerabend); XIII nedjelja, vježbe - XIII) Kako zaštiti društvo od nauke (P. Fajerabend); XIV nedjelja, pred.- XIV) Drugi kolokvijum; XIV nedjelja, vježbe - XIV) Drugi kolokvijum; XV nedjelja, pred.- XV) Popravni kolokvijum. XV nedjelja, vježbe - XV) Popravni kolokvijum. |
Opterećenje studenta | |
Nedjeljno | U toku semestra |
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 1 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima, rade seminarske radove i rade kolokvijume. |
Konsultacije | Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja. |
Literatura | S. Okasha, Filozofija nauke, TKD Šahinpašić : Sarajevo 2004; N. Sesardić (ur.), Filozofija nauke, Nolit : Beograd, 1984; E. Sober, Filozofija biologije, Plato : Beograd, 2006; A. Rosenberg, Philosophy of Science, Routledge : New York 2003; A. Irvine et al., Philosophy of Mathematics, North Holland : Amsterdam 2009; V. Drekalović, Znanje, uzročnost i priroda matematičkih istina, Unireks : Podgorica, 2011. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Svaki od dva kolokvijuma nosi po 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena; |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / OPŠTA PEDAGOGIJA TEORIJA VASPITANJA
Naziv predmeta: | OPŠTA PEDAGOGIJA TEORIJA VASPITANJA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
9014 | Obavezan | 6 | 3 | 2+0+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Upoznavanje studenata sa nastankom, značajem i razvojem pedagogije kao opšte nauke o vaspitanju; upoznavanje osnovnih pedagoških pojmova i kategorija, te njihovim značajem za efikasnu organizaciju vaspitno-obrazovnog rada u školskim i vanškolskim institucijama. |
Ishodi učenja | Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: - Opiše nastanak i razvoj pedagogije; - Objasni osnovne pedagoške pojmove i kategorije; - Analizira osnovne faktore razvoja ličnosti; - Definiše komponente vaspitanja; - Opiše opšte vaspitne principe i metode; - Objasni stepene vaspitnog sistema. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Doc. dr Milica Jelić |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja i diskusije. Učenje za pismenu provjeru znanja i završni ispit. Konsultacije. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Međusobno upoznavanje i predstavljanje nastavnog programa I nedjelja, vježbe - II nedjelja, pred.-Pedagogija i njen predmet proučavanja II nedjelja, vježbe III nedjelja, pred.- Istorijski razvoj vaspitanja kao društvene djelatnosti; Osnovni pedagoški pojmovi i kategorije III nedjelja, vježbe - IV nedjelja, pred.- Mogucnosti i granice vaspitanja (Osnovni faktori vaspitanja i razvoja ličnosti; Teorije razvoja ličnosti) IV nedjelja, vježbe - V nedjelja, pred.- Cilj vaspitanja; Determinante i konkretizacija cilja i zadataka vaspitanja. V nedjelja, vježbe - VI nedjelja, pred.- Komponente (strane) vaspitanja i njihova međuzavisnost VI nedjelja, vježbe - VII nedjelja, pred.- I test VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- Odnos pedagogije i drugih nauka VIII nedjelja, vježbe - IX nedjelja, pred.- Sistem pedagoških disciplina IX nedjelja, vježbe - X nedjelja, pred.- Principi vaspitnog rada X nedjelja, vježbe - XI nedjelja, pred.- Opšte vaspitne metode i njima pripadajuća sredstva I ECTS NED9 VJ ECTS NED10 PRED XI nedjelja, vježbe - XII nedjelja, pred.- Opšte vaspitne metode i njima pripadajuća sredstva II XII nedjelja, vježbe - XIII nedjelja, pred.- Sistem vaspitanja, obrazovanja i školski sistem (Stepeni vaspitnog sistema) XIII nedjelja, vježbe - XIV nedjelja, pred.- Sistem vaspitanja i obrazovanja u našoj zemlji XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- II test XV nedjelja, vježbe - |
Opterećenje studenta | |
Nedjeljno | U toku semestra |
3 kredita x 40/30=4 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 2 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
4 sati i 0 minuta x 16 =64 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 4 sati i 0 minuta x 2 =8 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30=90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 18 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 64 sati i 0 minuta (nastava), 8 sati i 0 minuta (priprema), 18 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Studenti su obavezni da redovno pohađaju nastavu i aktivno učestvuju u njoj. |
Konsultacije | |
Literatura | – Đorđevic, J. i Trnavac, N., (1992) Pedagogija, Naučna knjiga, Beograd – Redaktor: Potkonjak, N. , i grupa autora, (1996) Opšta pedagogija, Uciteljski fakultet, Beograd – Krulj, R. , Kačapor, S. , Kulić, R. , (2002) Pedagogija, Svet knjige, Beograd - Mušanović, M. & Lukaš M.: (2011) Osnove pedagogije, Hrvatsko futurološko društvo, Rijeka |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - Dva testa sa 20 poena ( Ukupno 40 poena), - Prisustvo nastavi, isticanje u toku nastave i učešće u diskusujama sa 5 poena; - Esej sa 5 poena; - Završni ispit sa 50 poena; - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen. |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / ANTIČKA FILOZOFIJA I
Naziv predmeta: | ANTIČKA FILOZOFIJA I |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
10115 | Obavezan | 1 | 6 | 4+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | |
Ciljevi izučavanja predmeta | |
Ishodi učenja | |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | |
Metod nastave i savladanja gradiva |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - I nedjelja, vježbe - II nedjelja, pred.- II nedjelja, vježbe III nedjelja, pred.- III nedjelja, vježbe - IV nedjelja, pred.- IV nedjelja, vježbe - V nedjelja, pred.- V nedjelja, vježbe - VI nedjelja, pred.- VI nedjelja, vježbe - VII nedjelja, pred.- VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- VIII nedjelja, vježbe - IX nedjelja, pred.- IX nedjelja, vježbe - X nedjelja, pred.- X nedjelja, vježbe - XI nedjelja, pred.- XI nedjelja, vježbe - XII nedjelja, pred.- XII nedjelja, vježbe - XIII nedjelja, pred.- XIII nedjelja, vježbe - XIV nedjelja, pred.- XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- XV nedjelja, vježbe - |
Opterećenje studenta | |
Nedjeljno | U toku semestra |
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
4 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 2 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / ANTIČKA FILOZOFIJA II
Naziv predmeta: | ANTIČKA FILOZOFIJA II |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
10117 | Obavezan | 2 | 6 | 4+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nije uslovljen. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Ovladavanje temeljnim pojmovima i problemima Aristotelove filosofije, kao i etapama i oso¬be¬no¬stima razvoja filosofije u helenističkom i helenističko-rimskom periodu, zaključno sa hrišćanskom filosofijom, novoplatonizmom i Boetijem. |
Ishodi učenja | Poznaje Aristotelov odnos prema filosofskoj baštini, njegov sistem filosofije i njegove ključne doprinose filosofskoj tradiciji. 2. Demonstrira dvostruku, epistemološko-ontološku (usiološku) problematiku u Aristotelovoj „prvoj filosofiji“, razvoj Platonove Akademije i Aristotelovog Likeja, sistem filosofije u eklektičnim filosofskim školama stoicizma i epikureizma, kao i novoplatonistički pokušaj sinteze platonizma i aristotelizma. 3. Vlada temeljnim filosofskim pojmovima aristotelizma, helenističko-rimske filosofije i novoplatonizma (physis, aition, entelechia, sophia, prote phylosophia, dynamis-energeia, hyle-morphe, kinesis, noesis noeseos, aistheseos, ataraxia, apatheia, ekpyrosis, spermatikoi logoi, to hen, emanatio, proodos, epistrophe...). 4. Kritički preispituje razvoj grčke filosofije od njenih početaka do njenog vrhunca u novoplatonizmu, kao i njen status u ranohrišćanskom periodu. 5. Primjenjuje teorijska znanja iz grčke filosofije kao jedinstva saznanja, razumijevanja i življenja. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | doc. dr Dušan Ignjatović prof. dr Dušan Krcunović |
Metod nastave i savladanja gradiva | Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, analizovanje i komentarisanje izvornih tekstova, dijalog, kritička refleksija. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - ARISTOTEL – život i periodi filosofskog razvitka (period druženja s Platonom i boravak u Akademiji; djelovanje u Asosu i Mitileni; rukovođenje Likejom u Atini); organsko raščlanjivanje znanja i važniji spisi). I nedjelja, vježbe - Demonstracija osnovnih karakteristika Corpus Aristotelicum-a i njegova razlika spram Corpus Platonicum-a. - Demonstracija načelnih razlika između Platonovog i Aristotelovog misaonog stila. - Demonstracija osnovnih karakteristika Aristotleovog filosofskog diskursa. II nedjelja, pred.-ARISTOTELOV SISTEM FILOSOFIJE - poetička filosofija (spisi "Retorika" i "Poetika"); praktička filosofija (spisi "Nikomahova etika" i "Politika"); teorijska filosofija (spisi "Fizika" i "Metafizika"). II nedjelja, vježbe Analiza motiva Aristotelovog epistemološkog i disciplinarnog raščlanjivanja filosofije. - Konturisanje Aristotelovog filosofskog sistema. III nedjelja, pred.- ARISTOTEL KAO PRVI ISTORIČAR FILOSOFIJE - kritika predsokratovaca; kritika Platonove teorije ideja. ("Amicus Plato sed magis amica veritas"; "Amica veritas sed magis amicum quattor esse genera causarum".) III nedjelja, vježbe - Tumačenje i komentarisanje Alfa knjige Aristotelove "Metafizike" i prve knjige "Fizike". - Dijalog o Aristotelovom shvatanju početka filosofije: Alfa knjiga "Metafizike". - Rasprava o Aristotelom odnosu prema filosofskoj baštini. IV nedjelja, pred.- ARISTOTELOVA FIZIKA – physis i techne (Amica veritas sed magis amicum quattor esse genera causarum.) IV nedjelja, vježbe - Aristotelova analogija između physis i techne. - Dijalog o položaju Aristotelove filosofije prirode: između predsokratovaca i Platona. - Ekskurs: Platon, Aristotel i savremena kosmologija V nedjelja, pred.- ARISTOTELOVA PRVA FILOSOFIJA – Značenja pojma "to on" (bivstvujuće); "bivstvujuće se iskazuje višestruko". V nedjelja, vježbe - Tumačenje i komentarisanje Aristotelovog filosofskog vokabulara iz Delta knjige "Metafizike". - Tumačenje Aristotelovih ontoloških aporija (Gama knjiga "Metafizike"). * Provjera znanja: seminarski rad na teme: - Aristotelova kritika Platonove teorije ideja. VI nedjelja, pred.- ARISTOTELOVE ONTOLOŠKE KATEGORIJE - energeia, dynamis, hyle-morphe-steresis, kinesis, entelechia, ousia. Aristotelova theologike = prva filosofija = metafizika; Bog kao "nepokretni pokretač" i kao "mišljenje mišljenja". VI nedjelja, vježbe - Dijalog o dvosmislenosti predmeta "prote philosophia": metaphysica generalis i metaphysica specialis. - Tumačenje i komentarisanje Lambda knjige "Metafizike" (božanska ousia = energeia). - Rekapitulacija Aristotelove "Metafizike". VII nedjelja, pred.- ARISTOTELOVA PRAKTIČKA FILOSOFIJA - etičke i dijanoetičke vrline. VII nedjelja, vježbe - Aristotelova kritika Sokratove i Platonove etike: tumačenje i komentarisanje prvih poglavlja "Nikomahove etike". - Analiza Aristotelovog etičkog pojmovnika. - Rasprava o razlici između episteme i phronesis. - Komentarisanje Aristotelovog učenja o vrlinama. VIII nedjelja, pred.- ARISTOTELOVA "Poetika" - phobos, eleos, katharsis. VIII nedjelja, vježbe - Reminiscencija Platonovog kritičkog odnosa prema tragičkom pjesništvu. - Dijalog o stausu afekata u Platonovoj i Aristotelovoj filosofiji. - Analiza aspekata Aristotelove etičke rehabilitacije pjesništva u "Poetici". IX nedjelja, pred.- HELENISTIČKO-RIMSKA FILOSOFIJA (Stoicizam – stoički sistem filosofije: logika, fizika, etika); Epikur (kanonika; fizika; kretanje atoma i formacija stvari; Epikurova božanstva; duša i mentalni procesi; etika, sloboda i akcija; uživanje i sreća). IX nedjelja, vježbe - Tumačenje i komentarisanje VII, IX i X knjige "Života i mišljenja istaknutih filozofa" od Diogena Laertija. - Komparacija dvije konkurentske filosofske škole: stoicizam i epikureizam (fizika i etika). - Dijalog o "stoičkom držanju". X nedjelja, pred.- NOVOPLATONIZAM - Plotin: metafizika i mistika; Jedno i emanacije; teorija saznanja; ekstaza; logos-um-čista duša; materija i priroda; Plotinova estetika; ostali predstavnici novoplatonizma (Amelije, Porfirije, Jamblih). X nedjelja, vježbe - Izlaganje strukture Plotinovih "Eneada". - Tumačenje i komentarisanje odabranih odjeljaka "Eneada". Dijalog o arche-u u Plotinovoj emanacionističkoj metafizici. XI nedjelja, pred.- PATRISTIČKA FILOSOFIJA - hrišćanstvo i filosofija: nastanak, razvitak, značenje i smisao hrišćanstva; Stari i Novi Zavjet. XI nedjelja, vježbe - Dijalog o "scriptura sacra": odnos između filosofskog "logismos"-a i teološkog "pistis"-a. - Dijalog o (dis)kontinuitetu grčke i hrišćanske filosofije. XII nedjelja, pred.- SMISAO LOGOSA KOD APOSTOLA I JEVANĐELISTE JOVANA - Bog religije i Bog filosofije; vjera, nada, ljubav; religijska dogmatika hrišćanstva; filosofska kritika hrišćanstva. Gnosticizam: vjera (pistis) i znanje (gnosis). XII nedjelja, vježbe - Komparatvina analiza filosofskog i jevanđelskog učenja o logos-u. - Filosofska i biblijska kosmologija: Platonov "Timej" i "Knjiga Postanja". - Ontologija vidljivog i nevidljivog i ontologija stvorenog i nestvorenog. XIII nedjelja, pred.- HELENSKA APOLOGETIKA I PATRISTIKA: Sv Justin Mučenik i Filosof (nastanak teologije i apologetike; nagovještaj filsofije i istrorije); Kliment (helenska filosofija i hrišćanstvo) i Origen (hrišćanstvo kao dovršenje helenske filosofije); stasis(mirovanje)-kinisis (kretanje). XIII nedjelja, vježbe - Tumačenje i komentarisanje odabranih odjeljaka iz spisa Justina Mučenika i Filosofa. - Analiza uticaja grčke filosofije na ranu hrišćansku filosofiju. - Dijalog o pojmovima arche, kosmos i logos u filosofskom i teološkom kontekstu. XIV nedjelja, pred.- KAPADOKIJSKI OCI – Vasilije Veliki, Grigorije Niski i Grigorije Nazijanzin. XIV nedjelja, vježbe - Tumačenja 1., 2. i 9. besjede na "Šestodnev" Vasilija Velikog, rasprave "O stvarnju čovjeka" Grigorija Niskog i izbora iz "Prazničnih besjeda" Grigorija Nazijanzina. - Dijalog o "hrišćanskom platonizmu". * Provjera znanja - test. XV nedjelja, pred.- HRIŠĆANSKA FILOSOFIJA, NOVOPLATONIZAM I GNOSTICIZAM - ideja kosmosa u polemičkom kontekstu. XV nedjelja, vježbe - Tumačenje i komentarisanje Porfirijevih "Eisagoga" i Boetijeve "Utjehe filosofije". - Rekapitulacija odnosa između grčke filosofije i hrišćanstva: "Šta Atina ima s Jerusalimom"? |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 7 kredita x 40/30 = 9 sati i 20 minuta Struktura: 4 sata predavanja 2 sata vježbi 3 sata i 20 minuta individualnog rada studenta (za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije U semestru Nastava i završni ispit: (9 sati i 20 minuta) x 16 = 149 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (9 sati i 20 minuta) = 18 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 7 x 30 = 210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 149 sati i 20 minuta (nastava) + 18 sati i 40 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad) |
Nedjeljno | U toku semestra |
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
4 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 2 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Redovno prisustvo predavanjima, aktivno učešće u radu na časovima vježbi i pisanje seminarskih radova. |
Konsultacije | Nakon predavanja i vježbi. |
Literatura | Izvorna: Aristotel: Kategorije, Metafizika, Fizika, Nikomahova etika, Politika, Retorika, Poetika. Epiktet i Marko Aurelije, Obrasci volje i sreće, Niš 1991.Seneka, Pisma Luciliju, Novi Sad 1978 (naročito: knj. I, II, XVII). Ciceron, O krajnostima dobra i zla (knj. I, II, IV), Rasprave u Tuskulu (knj. II, V), O prirodi bogova (knj. I) Diogen Laertije, Životi i mišljenja istaknutih filosofa, Beograd 1989 (naročito: knj. VII i X). Plotin, Eneade, Beograd 1984 (naročito: I 3, 8; II 4, 5, 6, 9; III1-3, 5; IV 1-3, 7; V 1-9). Novi Zavjet, prevod Komisije SPC, Beograd 1984.Sveti Vasilije Veliki, Šestodnev, Novi Sad 2001.Sveti Grigorije iz Nise, „O stvaranju čoveka“, u: Jovan Srbulj, prir., Gospode, ko je čovek?, Beograd 2003, 7-74. Sveti Grigorije Bogoslov (Nazijanzin), Praznične besede, Trebinje: Vrnjačka Banja 2001. Avgustin, Ispovijesti (knj. III, VII, X, XI).Pseudo-Dionisije Areopagit,»O mističnom bogoslovlju«, LUČA III/1-2 (1986), str. 5-15. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Seminarski rad: 10 bodova. - Kolokvijum: 10 bodova - Prisustvo i rad na nastavi: 25 bodova - Minimum za prelaznu ocjenu: 55 bodova. |
Posebne naznake za predmet | Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru i saradniku. |
Napomena | Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / MODERNA LOGIKA
Naziv predmeta: | MODERNA LOGIKA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
10118 | Obavezan | 2 | 5 | 2+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | Neophodno je položiti predmet Uvod u logiku |
Ciljevi izučavanja predmeta | Student će se upoznati sa osnovnim činjenicama klasične predikatske logike i prepoznati neke specijalne oblike predikatske logike u Aristotelovoj logici. |
Ishodi učenja | Nakon što studenti polože ovaj ispit od njih se očekuje da budu u mogućnosti da: 1. Objasne ideju predikatske logike, njene sintakse i njene semantike. 2. Objasne ideju zadovoljivosti i istinitosti formule predikatske logike. 3. Opišu pojmove semantičke posljedice i sintaksne posledice. 4. Koriste logičke zakone koji karakterišu jednakost, egzistencijalni i univerzalni kvantifikator, kao i da te zakone dokažu u prirodno-dedukcijskoj i hilbertovskoj formulaciji predikatske logike. 5. Objasne razloge zbog kojih predikatska logika nije odlučiva. 6. Formulišu teoremu potpunosti predikatske logike i razumiju njen dokaz. 7. Rekonstruišu u predikatskoj logici sve oblike Aristotelovog silogističkog zaključivanja. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Prof. dr Vladimir Drekalović; mr Darko Blagojević. |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, seminari, kolokvijumi |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Predikati. Relacije. I nedjelja, vježbe - Predikati. Relacije. II nedjelja, pred.-Predikati se interpretiraju relacijama II nedjelja, vježbe Predikati se interpretiraju relacijama III nedjelja, pred.- Kvantifikatori. Jezici prvog reda. III nedjelja, vježbe - Kvantifikatori. Jezici prvog reda. IV nedjelja, pred.- Slobodna i vezana javljanja promjenljivih i supstitucija. IV nedjelja, vježbe - Slobodna i vezana javljanja promjenljivih i supstitucija. V nedjelja, pred.- Modeli jezika prvog reda. V nedjelja, vježbe - Modeli jezika prvog reda. VI nedjelja, pred.- Valjane formule VI nedjelja, vježbe - Valjane formule VII nedjelja, pred.- Prvi kolokvijum VII nedjelja, vježbe - Prvi kolokvijum VIII nedjelja, pred.- Ograničeni kvantifikatori. Jednakost. VIII nedjelja, vježbe - Ograničeni kvantifikatori. Jednakost. IX nedjelja, pred.- Formalni sistemi za predikatsku logiku. IX nedjelja, vježbe - Formalni sistemi za predikatsku logiku. X nedjelja, pred.- Funkcije i operacije. X nedjelja, vježbe - Funkcije i operacije. XI nedjelja, pred.- Formalna aritmetika XI nedjelja, vježbe - Formalna aritmetika XII nedjelja, pred.- Teorija skupova XII nedjelja, vježbe - Teorija skupova XIII nedjelja, pred.- Rekonstrukcija Aristotelovog silogističkog zaključivanja u predikatskoj logici. Uticaj logike. XIII nedjelja, vježbe - Rekonstrukcija Aristotelovog silogističkog zaključivanja u predikatskoj logici. Uticaj logike. XIV nedjelja, pred.- Drugi kolokvijum XIV nedjelja, vježbe - Drugi kolokvijum XV nedjelja, pred.- Popravni kolokvijum XV nedjelja, vježbe - Popravni kolokvijum |
Opterećenje studenta | |
Nedjeljno | U toku semestra |
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i rade kolokvijume. |
Konsultacije | Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja. |
Literatura | K. Došen, Osnovna logika, 2013, elektronsko izdanje, slobodno na Internetu; M. Borisavljević, Uvod u logiku, I dio, Saobraćajni fakultet, Beograd, 2009; A. Kron, Logika, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, 1998, str. 1-184; M. Božić i S. Vujić, Matematematička logika sa elementima opšte logike, Naučna knjiga : Beograd, 1979; D. van Dalen, Logic i Structure, Springer : Berlin, 1983, glave 1 i 2; E. Dž. Lemon, Upoznavanje sa logikom, Jasen : Nikšić, 2002, glave 1-4; S. Vujošević, Matematička logika, CID : Podgorica, 1996; S. Prešić, Elementi matematičke logike, Zavod za izdavanje udžbenika : Beograd, 1972; Ž. Kovijanić-Vukićević i S. Vujošević, Uvod u logiku, Podgorica, 2009, elektronska verzija slobodno dostupna na Internetu; P. Janičić, Matematička logika u računarstvu, Matematički fakultet : Beograd, 2004, glava 2, posebno odjeljak 2.3.2, glava 3, posebno odjeljak 3.3.1.; Wansing, H. (ed.), (2015) Dag Prawitz on Proofs and Meaning, Springer : New York |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Svaki od dva kolokvijuma nosi po 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena; |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / SREDNJOVJEKOVNA FILOZOFIJA
Naziv predmeta: | SREDNJOVJEKOVNA FILOZOFIJA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
10119 | Obavezan | 2 | 6 | 4+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | нема условљености. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Предмет Средњовјековна философија има припремни карактер с циљем да на почетку студија уведе студенте у темељне филозофске проблеме и питања, правце и дисциплине, те да их упозна са носећом филозофском лексиком. Тај циљ се постиже у највећој мери радом на изворним филозофским текстовима, и то како на предавањима тако и на семинарима. |
Ishodi učenja | Исход предмета је да студенти овладају основним појмовима средњовјековне философије у њиховом проблемском и историјском контексту. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | проф.др Борис Б. Брајовић др. Небојша Бановић |
Metod nastave i savladanja gradiva | Предавања и вјежбе. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Античка и средњовјековна историографија и мјесто философије у средњовјековној филозофској литератури. I nedjelja, vježbe - Анализа и компарација кључних античких и раносредњовјековних текстова. II nedjelja, pred.-Јудео-хришћанско повјесно мишљење. II nedjelja, vježbe Упознавање са канонским текстовима. III nedjelja, pred.- Философија и теологија у средњем вијеку. III nedjelja, vježbe - Објашњење и анализа класичних философских термина. IV nedjelja, pred.- Шта је и да ли постоји средњовјековна философија? IV nedjelja, vježbe - Увод у историју средњовјековне философије. V nedjelja, pred.- Појам времена и историје код Августина. V nedjelja, vježbe - Излагање и аналитика Августинових дјела. VI nedjelja, pred.- Колоквијум. VI nedjelja, vježbe - Излагање семинарских радова. VII nedjelja, pred.- Фундаментално онтолошка преобликовање историје филозофије у средњем вијеку. VII nedjelja, vježbe - Онтологија и онтичко. Појмовно разчлањење у антици и средњем вијеку. VIII nedjelja, pred.- Арапска философија и антички узори. VIII nedjelja, vježbe - Анализа и рад на текстовима. IX nedjelja, pred.- Калам и фалсафа у арапској муслиманској мисли. IX nedjelja, vježbe - Анализа и текстуална херменутика. X nedjelja, pred.- Оснивање Универзитета и статус знања. X nedjelja, vježbe - Universitas scholarum и Universitas magistrorum ut scholarum. XI nedjelja, pred.- Рана схоластика и Ериугена. XI nedjelja, vježbe - Рад на тексту. XII nedjelja, pred.- Колоквијум. XII nedjelja, vježbe - Тумачење задатих текстова. XIII nedjelja, pred.- Проблем универзалија. XIII nedjelja, vježbe - Разчлањење идеја и појмова. XIV nedjelja, pred.- Тома Аквински: метафизика и сазнање. XIV nedjelja, vježbe - Тумачење текста. XV nedjelja, pred.- Актуелност средњовјековне философије. XV nedjelja, vježbe - Дијалошки час. |
Opterećenje studenta | Недељно: 5 кредита џ 40/30 = 6 сати и 40 минута Структура: 2 сати предавања 2 сати вјежби 2 сати и 40 минута индивидуалног рада студента (припрема за лабораторијске вјежбе, за колоквијуме, израда домаћих задатака) укључујући и консултације У семестру: Настава и завршни испит: (6 сати и 40 минута) џ 16 = 106 сати и 40 минута Неопходна припрема прије почетка семестра (администрација, упис, овјера): 2 џ (6 сати и 40 минута) = 13 сати и 20 минута Укупно оптерећење за предмет: 5 џ 30 = 150 сати Допунски рад за припрему испита у поправном испитном року, укључујући и полагање поправног испита од 0 - 30 сати. Структура оптерећења: 106 сати и 40 минута (настава) + 13 сати и 20 минута (припрема) + 30 сати (допунски рад) |
Nedjeljno | U toku semestra |
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
4 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 2 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Студенти су обавезни да присуствују предавањима и раде колоквијуме. |
Konsultacije | Консултације се одржавају послије предавањима. |
Literatura | Frederik Koplston - Istorija filozofije: Srednjovekovna filozofija, BIGZ, Beograd, 1989. Srednjovekovna filozofija. Istorija filozofije, Tom 3 priredio Džon Marenbon, Izdavač: Plato Books, Beograd 2006. Boetije, Uteha filozofije, Karpos, Beograd, 2022. Aurelije Avgustin, Ispovesti, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, 2017. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Сваки од два колоквијума носи по 20 поена; Присуство настави и рад на часу носи 10 поена; Завршни испит носи 50 поена; |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / FILOZOFSKI POJMOVI I PROBLEMI-UVOD U FILOZOFIJU
Naziv predmeta: | FILOZOFSKI POJMOVI I PROBLEMI-UVOD U FILOZOFIJU |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
10121 | Obavezan | 1 | 6 | 3+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Predmet ima za cilj da uvede studente u aktivno filosofsko mišljenje upoznavanjem sa fundamentalnim filosofskim pojmovima i problemima u istorijskoj i egzistencijalnoj perspektivi. |
Ishodi učenja | Nakon što položi ovaj ispit student će biti osposobljen da: 1. Poznaje osnovne filosofske pojmove i probleme, njihovu genealogiju, savremeno razumijevanje i rješavanje. 2. Razlikuje istorijski nastanak (Begin) i onto-logički početak (Ursprung) filosofskog mišljenja, te njegove izvore: čuđenje (thaumazein), sumnju, očajanje, granične situacije. 3.Demonstrira metodsku i sadržajnu specifičnost filosofskog mišljenja u odnosu na naučno istraživanje, umjetničko stvaranje i religiozno vjerovanje. 4.Interpretira epohalno samorazumijevanje čovjeka kao slobodnog i mislećeg bića. 5.Koristi se temeljnim filosofskim pojmovima (bivstvovanje, bivstvujuće, um, sloboda, sistem, eros, tanatos, jezik, istorija, prostor, vrijeme, imanencija, transcendencija). 6.Kritički preispituje vječne filosofske probleme i njihov istorijski razvoj kroz različite filosofske struje iz sopstvene egzistencijalne situacije. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | doc. dr Drago Perović, dr Nebojša Banović |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima, diskusije, seminarski radovi, kolokvijum, konsultacije i priprema za ispit. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Upoznavanje sa predmetom i njegovim specifičnostima. Оdnos filosofije i njene istorije i razlikovanje tog odnosa od dotičnog odnosa drugih nauka. Hegelovo stanovište u 14. paragrafu Enciklopedije filosofskih nauka. I nedjelja, vježbe - Razgovor o pojmu filosofije i njegovom istorijskom razvoju. Analiza Hegelovog pojama razvoja. II nedjelja, pred.-Pitanje "Šta je filosofija?" i pojavljivanje tog pitanja kod starih Grka. Počelo (arche) filosofiranja kao osnovni problem same filosofije. Specifičnost uvoda u filosofiju s obzirom na nemogućnost "postupnosti" uvođenja. II nedjelja, vježbe Tumačenje antičkog poimanja filosofije. Razgovor o nastanku, razvoju i specifičnosti filosofske terminologije. Oblici uvođenja u filosofiju. III nedjelja, pred.- Pojam definicije i definitorni postupak u filosofiji. Neophodnost i granice definisanja u filosofiji. Razgraničenje pojmova "egzaktnosti" i "strogosti". Pojam "ekspozicije" u odnosu na definiciju. III nedjelja, vježbe - Dijalog o raznolikim definitornom postupcima u filosofiji i nauci. Granice definisanja. IV nedjelja, pred.- Razlikovanje izvora filosofije od njenog istorijskog nastanka. Prava začuđenost kao uvod u filosofiju. Četiri motiva započinjanja filosofiranja: začuđenost, sumnja, očajanje i potresenost. IV nedjelja, vježbe - Interpretacija Platonovog i Aristotelovog razumijevanja čuđenja. V nedjelja, pred.- Filosofija, nauka i pogled na svijet. Razgraničenje ovih pojmova kako bi se preciznije odredio položaj filosofije i njeno stalno dovođenje u pitanje. Pokušaj da se filosofija uspostavi kao posebna nauka i razlozi neuspjeha tog pokušaja. „Pogled na svijet" V nedjelja, vježbe - I seminarski rad. VI nedjelja, pred.- Um i vjera, filosofija i teologija. Tipovi određenja odnosa između filosofije i teologije. Teologija kao suprotnost filosofiji. Hrišćanstvo kao prava filosofija. Teološka struktura metafizike i metafizička struktura teologije. Terminološko razjašnjenje po VI nedjelja, vježbe - Dijalog na temu: filosofija i ostali oblici duhovnosti: umjetnost, religija, nauka, pogled na svijet. VII nedjelja, pred.- Imanencija i transcendencija. Pokušaj da se misli transcendencija (Bog) s one strane bivstvovanja. Ideja beskonačnog kao prevladavanje ontološkog dokazivanja Božije egzistencije. VII nedjelja, vježbe - Interpretacija Platonovog određenja epekeina tes usias. Konačno i Beskonačno. VIII nedjelja, pred.- Prostor i vrijeme kao horizont ljudskog saznanja. U suštinu razumjevanja spada tumačenje. Nesamjerljivost ljudskog saznanja i „pojam" sveznajućeg Boga. Nemogućnost pozitivne predstave o ovom. VIII nedjelja, vježbe - Dijalog o konačnosti ljudskog saznanja i težnji ka apsolutnom saznanju. IX nedjelja, pred.- Čovjek i životinja. Drugi oblik razgraničenja između animal rationale i ljudskog opstanka. Životinja nije u nevolji da mora interpretirati život da bi mogla istrajati u postojanju. Interpretacija kao posljedica svijesti o konačnosti i smrti. IX nedjelja, vježbe - Razgovor o gnothi seauton: nužnost čovjekovog samorazumijevanja i njegov epohalni karakter. X nedjelja, pred.- Um, sloboda, jezik i istorija. Mnoštvo „niti vodilja" za filosofsku antropologiju. Pojam nous-a ("um") i novovjekovni pojam uma. Premještanje mjesta "umnog" u subjektivnost. X nedjelja, vježbe - II seminarski rad. XI nedjelja, pred.- Ontološki i ontički način postavljanja pitanja. Ontičko određenje bivstvovanja. XI nedjelja, vježbe - Interpretacija strukture filosofskog pitanja (Hajdeger). XII nedjelja, pred.- Ontološka koncepcija bivstvovanja (bitija). Ontološka diferencija. XII nedjelja, vježbe - Razgovor o čovjeku kao ontološkom bivstvujućem. XIII nedjelja, pred.- Pitanje progresa u istoriji filosofije. XIII nedjelja, vježbe - Kolokvijum. XIV nedjelja, pred.- Odnos filosofije prema nauci i "pogledu na svijet" s obzirom na pitanje progresa. Diferenciranje u pojmu napretka. XIV nedjelja, vježbe - Diskusija o modernoj ideji progresa: nastanak, razvoj, granice i kritika. XV nedjelja, pred.- Čovjek kao subjekt, sopstvo i Dasein. Subjektivnost, konačnost i istoričnost čovjeka. XV nedjelja, vježbe - Popravni kolokvijum. |
Opterećenje studenta | Nedjeljno: 7 kredita x 40/30 = 9 sati i 20 minuta Struktura: 3 sata predavanja 4 sata vježbi 2 sata i 20 minuta individualnog rada studenta (za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije U semestru: Nastava i završni ispit: (9 sati i 20 minuta) x 16 = 149 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (9 sati i 20 minuta) = 18 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 7 x 30 = 210 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 149 sati i 20 minuta (nastava) + 18 sati i 40 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad) |
Nedjeljno | U toku semestra |
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Prisustvo predavanjima i vježbama, izrada seminarskih radova, polaganje kolokvijuma. |
Konsultacije | Nakon nastave. |
Literatura | G. W. Hegel, Istorija filosofije I, Beograd, BIGZ, 1975. Uvod. V. Korać, Filosofija i njena istorija, Zagreb, Naprijed 1978, str. 7-27; 29-48; 97-103. T. Adorno, Filosofska terminologija, Sarajevo, Svjetlost, 1966, Uvod u filosofiju, str. 7-19; 108-119. E. Fink, Uvod u filosofiju, Nolit: Beograd, 1989. str. 13-47; M. Heidegger, Bitak vrijeme, Naprijed Zagreb 1985, 1-21; E. Fink, Osnovni fenomeni ljudskog postojanja, Nolit: Beograd 1984. str. 136-147, 275—287. I. Kant, Kritika čistog uma, Beograd, BIGZ, 1976. str. 430-440. E. Bloh, Tibingenski uvod u filosofiju, Nolit, Beograd, 1966, str. 32-39. H. Janaras, Filosofija iz novog ugla, Vrnjačka Banja 2000. str. 185-215. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - kolokvijum 20 bodova - 2 seminarska rada po 10 bodova - rad na nastavi 12 bodova - minimum za prelaznu ocjenu iznosi 52 boda. |
Posebne naznake za predmet | Za dopunsku literaturu student se obraća profesoru i asistentu. |
Napomena | Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima, sa spiskom literature, studenti će dobiti na početku semestra. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / UVOD U TEORIJU SAZNANJA
Naziv predmeta: | UVOD U TEORIJU SAZNANJA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
10128 | Obavezan | 1 | 5 | 2+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti |
Ciljevi izučavanja predmeta | Upoznavanje sa bazičnim konceptima i problemima teorije saznanja i njenim klasičnim pozicijama, razlikovanje kritičkog, skeptičkog i dogmatskog stanovišta. |
Ishodi učenja | Nakon što studenti polože ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Razumije i poznaje tipološke karakteristike teorije saznanja kao samostalne discipline, njen svojstveni pristup tumačenju fenomena ljudskog saznanja, 2. Objasni osnovne epistemičke pojmove, kategorije i probleme, 3. Poznaje različite teorije jezičkog značenja i istine, te eksplikuje odgovarajuće definicije, 4. Analizira specifike distingviranih vrsta znanja (perceptivno, intuitivno, apriorno, metafizičko, operativno), 5. Procjenjuje pitanja i probleme realističke interpretacije saznanja i opisuje funkcionisanje saznajnih procesa, njihovu strukturu, mogućnosti i limite. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Doc. dr Dušan Ignjatović, mr Darko Blagojević |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, testovi, kolokvijumi, konsultacije. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Teorija saznanja kao filozofska disciplina – specifičnost pristupa i odnos prema srodnim disciplinama I nedjelja, vježbe - Teorija saznanja kao filozofska disciplina. Analiza. II nedjelja, pred.-Sažet pregled istorijata discipline: antički, srednjovekovni, novovekovni i savremeni period; II nedjelja, vježbe Sažet pregled istorijata discipline. Primjeri. III nedjelja, pred.- Fenomen i problem spoznaje: glavni epistemički pojmovi i pitanje definisanja znanja, tipovi znanja; III nedjelja, vježbe - Analiza tipova znanja. IV nedjelja, pred.- Skepticizam, antički i novovjekovni: Sekstus Empirikus, Dekart, Hjum; IV nedjelja, vježbe - Skepticizam. Tumačenje teksta. V nedjelja, pred.- Pozicija skepticizma i konstituisanje teorije saznanja; V nedjelja, vježbe - Razvoj skepticizma kroz istoriju filosofije. VI nedjelja, pred.- Kolokvijum; VI nedjelja, vježbe - Izlaganje seminarskih radova. VII nedjelja, pred.- Nelzonovo problematizovanje mogućnosti teorije saznanja i izvjesnost kao epistemicki ideal (Dekart, Paskal, Pers); VII nedjelja, vježbe - Dekartov skepticizam. Analiza. VIII nedjelja, pred.- Problem zasnivanja saznanja: Friz, Poper, Albert; VIII nedjelja, vježbe - Poperova teorija saznanja. Primjeri. IX nedjelja, pred.- Teorije značenja jezičkih simbola (realizam, formalizam, biheviorizam ...); IX nedjelja, vježbe - Realizam u epistemologiji. Tumačenje teksta. X nedjelja, pred.- Teorije istine (teorija korespondencije, pragmaticka teorija, semanticka teorija, koherentizam, teorija konsenzusa..); X nedjelja, vježbe - Klasične teorije istine. Analiza. XI nedjelja, pred.- Teorije apriornog saznanja (racionalizam, Kant); XI nedjelja, vježbe - Kantova epistemološka pozicija. XII nedjelja, pred.- Kolokvijum; XII nedjelja, vježbe - Tumačenje zadatih tekstova. XIII nedjelja, pred.- Teprije perceptivnog saznanja (empirizam, fenomenalizam, kauzalna teorija ...etc.); XIII nedjelja, vježbe - Empirizam. Primjeri. XIV nedjelja, pred.- Epistemološki realizam, fenomenalizam, konstruktivizam; XIV nedjelja, vježbe - Fenomenalizam i njegove specifičnosti. Analiza. XV nedjelja, pred.- Eksternalistički i internalistički pristup tumačenju saznanja – kriteriološke konsekvence, evoluciona epistemologija. XV nedjelja, vježbe - Evoluciona epistemologija. Primjeri. |
Opterećenje studenta | Nedeljno: 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 2 sati predavanja 2 sati vježbi 2 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije U semestru: Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad) |
Nedjeljno | U toku semestra |
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i rade kolokvijume. |
Konsultacije | Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja. |
Literatura | Hemlin, Dejvid: Teorija saznanja, Nikšić 2002. Lazović, Živan: Priroda epistemickog opravdanja, Beograd 1994 (pojedini odeljci) Marković, Mihailo: Dijalektička teorija značenja (I.deo), Nolit, Beograd 1972., Berberović, Jelena: Znanje i istina, Sarajevo 1972. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Svaki od dva kolokvijuma nosi po 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena; |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / NORMATIVNA I PRIMJENJENA ETIKA
Naziv predmeta: | NORMATIVNA I PRIMJENJENA ETIKA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
10427 | Obavezan | 4 | 5 | 2+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | Ovaj predmet je upućen na odgovarajuća predznanja iz predmeta Uvod u etiku, Istorija etike. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Upoznavanje sa glavnim problemima i koncepcijama unutar savremene normativne kao i primjenjene etike. |
Ishodi učenja | 1. Razumije i poznaje najuticajnije savremene etičke koncepcije i škole, njihova polazišta i sržne teze, 2. Preduzima komparativno procjenjivanje alternativnih etičkih paradigmi, njihovih interpretativnih dometa i deficita, 3. Poznaje izražene specifike primjenjene etike kao novog pristupa tretiranju etičke problematike, 4. Razumije i objasni osnovna rešenja koja savremena primjenjena etika nudi u odnosu na standardna pitanja bioetike, medicinske etike ... etc., 5. Analizira bazične konkretne primjenjeno-etičke probleme i koncipira racionalno utemeljena potencijalna rješenja za njih u sklopu primjenjeno-etičkog rezonovanja, 6. Primjeni stečena saznanja i normativno-etičke koncepte pri rasuđivanju o važnim etičko-vrijednosnim pitanjima i dilemama vezanim za funkcionisanje postindustrijskih društava i tehničke civilizacije. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | prof. dr Boris Brajović, dr Nebojša Banović |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja vjezbe, diskusije, predispitne i ispitne provjere znanja, redovne konsultacije. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Partikularizam i univerzalizam moralnih standarda: savremena diskusija. I nedjelja, vježbe - Upoznavanje sa predmetom i pojmovima savremene etike. Predstavljanje načina rada i ocjenjivanja. II nedjelja, pred.-Etika diskursa: K. O.- Apel, V. Kulman, J.Habermas II nedjelja, vježbe Analiza osnovnih pojmova etike diskursa. Interpretacija odabranih tekstova J. Haberasa. III nedjelja, pred.- Jonasova etika odgovornosti. III nedjelja, vježbe - Analiza i kritičko tumačenje Jonasovog djela "Princip odgovornost". IV nedjelja, pred.- Rolsovo shvatanje slobode, pravde i jednakosti. IV nedjelja, vježbe - Čitanje i kritička analiza Rolsovog djela "Teorija pravde". V nedjelja, pred.- Šelerova kritika formalizma u etici i fenomenoloska etika (Huserl, Fender...) V nedjelja, vježbe - Diskusija o najvažnijim problemima Rolsove etike. Poređenje Rolsove i fenomenološke etike. VI nedjelja, pred.- Moderne forme utilitarizma: negativni utilitarizam i pozicija kritičkog racionalizma. VI nedjelja, vježbe - Analiza i ispitivanje najvažnijih pojmova kritičkog racionalizma. Čitanje odabranih tekstova K.R. Poppera i H. Alberta. VII nedjelja, pred.- Test. VII nedjelja, vježbe - Diskusija o savremenom utilitarizmu i kritičkom racionalizmu. VIII nedjelja, pred.- Popravni test. VIII nedjelja, vježbe - Seminarski rad. IX nedjelja, pred.- Dekonstrukcija etike u neomarksistickoj tradiciji (A.Vud, M.Kangrga...) IX nedjelja, vježbe - Čitanje, analiza i tumačenje odabranih tekstova iz neomarksističke literature. Analiza Kangrginog djela "Etika ili revolucija" X nedjelja, pred.- Pristup primjenjene etike moralnim dilemama savremenog svijeta; Eutanazija, kloniranje. X nedjelja, vježbe - Dijalog i rasprava o problemima eutanazije i kloniranja. Primjeri. Čitanje odabranih tekstova iz knjige "Etika - Ogledi iz primenjene etike". XI nedjelja, pred.- Prekid trudnoce, polni odnosi i diskriminacija. XI nedjelja, vježbe - Dijalog i rasprava o problemima abortusa i rodnoj ravnopravnosti. Primjeri. XII nedjelja, pred.- Kolokvijum XII nedjelja, vježbe - Dijalog o polnim pravima i diskriminaciji. Čitanje i analiza odabranih tekstova iz knjige "Etika - Ogledi iz primenjene etike". XIII nedjelja, pred.- Prava ne-ljudskih bica i buducih generacija. Etika privredjivanja. XIII nedjelja, vježbe - Interpretacija i kritička analiza osnovnih pojmova etike privređivanja. Rasprava o poslovnoj etici. Čitanje i analiza odabranih tekstova. XIV nedjelja, pred.- Etika zastite prirodnog okruzenja i primjena savremenih tehnologija. XIV nedjelja, vježbe - Analiza i kritičko tumačenje osnovnih pojmova ekološke etike. XV nedjelja, pred.- Resavanje konflikata, pacifizam, terorizam, medjunarodne intervencije, sankcije. XV nedjelja, vježbe - Dijalog o glavnim filosofskim dilemama koje tematizuju pacifizam, terorizam, međunarodne odnose. |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura opterećenja: 4 sata predavanja 2 sata vježbi Preostaje 2 sata samostalnog rada U semestru Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad) |
Nedjeljno | U toku semestra |
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Redovno prisustvo predavanjima i vježbama učestovavnje u diskusijama, polaganje kolokvijuma, odn. testova |
Konsultacije | U redovnom nedeljnom terminu i nakon predavanja |
Literatura | Singer, P. (ed.): Uvod u etiku, Novi Sad 2004. Rols, Dzon,Teorija pravde, Podgorica(odabrana poglavlja) 2000. Jonas, Hans, Princip odgovornost, Sarajevo (odabrana poglavlja) 1995. Poper, Karl, Otvoreno drustvo i njegovi neprijatelji (odabrana poglavlja) 1993. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - test 20 bodova - kolokvijum 20 bodova - rad na nastavi 10 bodova - završni ispit 50 poena - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 bodova. |
Posebne naznake za predmet | Obavještenja o dodatanoj literaturi studenti dobijaju na predavanjima, odn. konsultacijama. |
Napomena | Sa planom realizacije programa po temataskim jedinicama i terminima studenti se upoznaju na početku semestra. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / FILOZOFIJA ISTORIJE
Naziv predmeta: | FILOZOFIJA ISTORIJE |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
10428 | Obavezan | 3 | 6 | 2+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | |
Ciljevi izučavanja predmeta | Predmet ima za cilj da osposobi studente da apsolviraju pitanja i probleme vremena i povijesnog mišljenja u filozofiji kao i da im omogući sistematski i tematski uvid u vodeće filozofske koncepcije i probleme savremene epohe. |
Ishodi učenja | Studiranje filozofije istorije ima za cilj da studente upozna sa osnovnim modelima i koncepcijama interpretacije istorije i osposobi za sticanje pravilnog i cjelovitog uvida u suštinu i smisao fundamentalnih problema iz ove oblasti kao što su vrijeme, povijest i povijestnost, istorijski progres i regres, smisao i cilj povijesti, providencijalizam i eshatologozam.Od posebnog je značaja da studiranje filozofije istorije u kontekstu savremene filozofije omogućava tematski uvid u vodeća filozofska učenja i probleme savremenog doba. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Prof. dr Radoje Golović mr Darko Blagojević |
Metod nastave i savladanja gradiva |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Uvodno predavanje. Predmet i zadaci, osnovne kategorije i tipovi filosofije istorije. Razlika između filosofije istorije i istorijske nauke. I nedjelja, vježbe - Razlika između filosofije istorije i istorijske nauke.Analiza. II nedjelja, pred.-Predstave o vremenu antičkoj filosofiji. II nedjelja, vježbe Poimanje vremena u antičkoj filosofiji. Primjeri. III nedjelja, pred.- Vrijeme i vječnost. Judeohrišćanska koncepcija istorije. III nedjelja, vježbe - Judeohrišćanska koncepcija istorije. Analiza. IV nedjelja, pred.- Filosofija istorije sv. Avgustina. IV nedjelja, vježbe - Filosofija istorije sv. Avgustina. Tumačenje teksta. V nedjelja, pred.- Teorija kružnog toka istorije:Đ. Viko V nedjelja, vježbe - Teorija kružnog toka istorije. VI nedjelja, pred.- Pogledi na istoriju u epohi renesanse: N. Makijaveli VI nedjelja, vježbe - Pogledi na istoriju u epohi renesanse: N. Makijaveli. Analiza. VII nedjelja, pred.- Filosofija istorije francuskog prosvetiteljstva: Monteskje, Volter, Ruso VII nedjelja, vježbe - Filosofija istorije francuskog prosvetiteljstva: Monteskje, Volter, Ruso VIII nedjelja, pred.- Filosofija istorije njemačkog romantizma: Šlegel i Novalis VIII nedjelja, vježbe - Filosofija istorije njemačkog romantizma: Šlegel i Novalis. Analiza. IX nedjelja, pred.- Filosofija istorije: Hegel IX nedjelja, vježbe - Filosofija istorije: Hegel X nedjelja, pred.- Kritika i specifičnost istorijskog uma; Rikert, Diltaj, Huserl i Gadamer. X nedjelja, vježbe - Kritika i specifičnost istorijskog uma; Rikert, Diltaj, Huserl i Gadamer. XI nedjelja, pred.- Višelinijska koncepcija istorije K. Jaspersa. XI nedjelja, vježbe - Višelinijska koncepcija istorije K. Jaspersa. XII nedjelja, pred.- Savremene ciklične koncepcije istorije: Danilevski, Špengler. XII nedjelja, vježbe - Izlaganje seminarskih radova. XIII nedjelja, pred.- Tumačenje istorije u ruskoj filosofiji: slovenofili, Solovjov, Sorokin XIII nedjelja, vježbe - Kolokvijum. XIV nedjelja, pred.- Eshatološka interpretacija istorije: Berđajev XIV nedjelja, vježbe - Eshatološka interpretacija istorije: Berđajev XV nedjelja, pred.- Pojmovi istorijskog progresa i regresa. Učenje o kraju istorije i njegova kritika: Fukujama, Panarin. XV nedjelja, vježbe - Pojmovi istorijskog progresa i regresa. Učenje o kraju istorije i njegova kritika: Fukujama, Panarin. |
Opterećenje studenta | |
Nedjeljno | U toku semestra |
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 4 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / UVOD U FILOZOFSKU ANTROPOLOGIJU
Naziv predmeta: | UVOD U FILOZOFSKU ANTROPOLOGIJU |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
10429 | Obavezan | 3 | 5 | 2+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | |
Ciljevi izučavanja predmeta | |
Ishodi učenja | |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | |
Metod nastave i savladanja gradiva |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - I nedjelja, vježbe - II nedjelja, pred.- II nedjelja, vježbe III nedjelja, pred.- III nedjelja, vježbe - IV nedjelja, pred.- IV nedjelja, vježbe - V nedjelja, pred.- V nedjelja, vježbe - VI nedjelja, pred.- VI nedjelja, vježbe - VII nedjelja, pred.- VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- VIII nedjelja, vježbe - IX nedjelja, pred.- IX nedjelja, vježbe - X nedjelja, pred.- X nedjelja, vježbe - XI nedjelja, pred.- XI nedjelja, vježbe - XII nedjelja, pred.- XII nedjelja, vježbe - XIII nedjelja, pred.- XIII nedjelja, vježbe - XIV nedjelja, pred.- XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- XV nedjelja, vježbe - |
Opterećenje studenta | |
Nedjeljno | U toku semestra |
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / SAVREMENA FILOZOFSKA ANTROPOLOGIJA
Naziv predmeta: | SAVREMENA FILOZOFSKA ANTROPOLOGIJA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
10430 | Obavezan | 4 | 5 | 2+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljenosti za slušanje ovog predmeta. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Sticanje vještina razumijevanja govora i pisanog teksta, ovladavanje pismenim i usmenim izražavanjem na engleskom jeziku, usavršavanje i unapređivanje postojećeg znanja iz gramatike, vokabulara i izgovora engleskog jezika. |
Ishodi učenja | Nakon što studenti polože ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Pokažu vještinu razumijevanja govora i pisanog teksta; 2. Vladaju pismenim i usmenim izražavanjem na engleskom jeziku; 3. Usavrše i unaprijede postojeće znanje iz gramatike engleskog jezika; 4. Demonstriraju tačnu upotrebu osnovnih gramatičkih pravila u kontrolisanim situacijama u pisanoj i usmenoj komunikaciji; 5. Razumiju i prate usmena i pisana uputstva; 6. Demonstriraju osnovno razumijevanje jezika tako što će tačno i brzo odgovoriti na postavljena pitanja. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | mr Dijana Mirković |
Metod nastave i savladanja gradiva | Vježbe, konsultacije, samostalna izrada domaćih zadataka, samostalna izrada kontrolnih testova na času. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - What a wonderful world! I nedjelja, vježbe - - II nedjelja, pred.-Auxiliary verbs, Social expressions II nedjelja, vježbe - III nedjelja, pred.- Happiness! III nedjelja, vježbe - - IV nedjelja, pred.- Present states and actions, Active and passive, Numbers IV nedjelja, vježbe - - V nedjelja, pred.- Telling tales V nedjelja, vježbe - - VI nedjelja, pred.- Past Tenses, Active and passive, Giving opinions VI nedjelja, vježbe - - VII nedjelja, pred.- Prevođenje stručnih tekstova VII nedjelja, vježbe - - VIII nedjelja, pred.- Kolokvijum VIII nedjelja, vježbe - - IX nedjelja, pred.- Doing the right thing IX nedjelja, vježbe - - X nedjelja, pred.- Modal verbs, Requests and offers X nedjelja, vježbe - - XI nedjelja, pred.- On the move XI nedjelja, vježbe - - XII nedjelja, pred.- Future Forms, Travelling around XII nedjelja, vježbe - - XIII nedjelja, pred.- Test XIII nedjelja, vježbe - - XIV nedjelja, pred.- Likes and dislikes XIV nedjelja, vježbe - - XV nedjelja, pred.- Like, Verb +-ing or infinitive?, Signs and soundbites XV nedjelja, vježbe - - |
Opterećenje studenta | NEDJELJNO: 2 kredita x 40/30 = 2 sata i 40 minuta. Struktura: 1.5 sat predavanja 70 min samostalnog rada i konsultacije. U SEMESTRU: Nastava i završni ispit: 2 sata i 40 minuta x 16 = 42 sata i 40 minuta. Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x 2 sata i 40 minuta = 5 sati i 20 minuta. Ukupno opterećenje za predmet 2 x 30 = 60 sati. Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući polaganje popravnog ispita od 1 do 14 sati. Struktura opterećenja: 42 sata i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema) + 14 sati dopunskog rada. |
Nedjeljno | U toku semestra |
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, pripremaju se i aktivno učestvuju na časovima, rade domaće zadatke. |
Konsultacije | Utorak 13:00-14:00 |
Literatura | Liz & John Soars (2003), New Headway - Intermediate: Students Book, OUP. Liz & John Soars (2003), New Headway - Intermediate: Workbook, OUP. John Eastwood: Oxford Guide to English Grammar, Oxford University Press, 2003. Dodatni materijal |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Kolokvijum: 35 poena, test: 7 poena, prisustvo nastavi: 3 poena, domaći zadatak: 5 poena, završni ispit (pismeni i usmeni dio): 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen. |
Posebne naznake za predmet | Nastava se izvodi na engleskom i crnogorskom jeziku. |
Napomena | Studenti će dobiti plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama na početku semestra. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / VIZANTIJSKA I RENESANSNA FILOZOFIJA
Naziv predmeta: | VIZANTIJSKA I RENESANSNA FILOZOFIJA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
10432 | Obavezan | 3 | 6 | 3+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | нема условљености. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Припремити студенте за критичко, детаљно и пажљиво читање хришћанских и ренесансних текстова, као и за разумевање централних појмова, кључних поставки и аргументација. |
Ishodi učenja | Изучавање овога програма има за циљ критичко преиспитивање темељних аспеката византијске и ренесансне филозофије, почевши од раних преко средњих дијалога до позних петнаестовјековних списа. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | проф. др Борис Б. Брајовић др. Небојша Бановић |
Metod nastave i savladanja gradiva | Предавања и вјежбе. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Увод у Византијску философију. I nedjelja, vježbe - Периодизација, приступ и статус Византијске философије. II nedjelja, pred.-Платон и Аристотел у Византији. II nedjelja, vježbe Разјашњење кључних античких философских појмова и њихова рецепција у Византији. III nedjelja, pred.- Атина и Јерусалим, сусрет хришћанства и хеленства. III nedjelja, vježbe - Анализа задатих текстова. IV nedjelja, pred.- Философија и теологија у Византији. IV nedjelja, vježbe - Излагања дефиниција философије. V nedjelja, pred.- Философски текстови у Византији, врсте и подјеле. V nedjelja, vježbe - Анализа философских и других текстова. VI nedjelja, pred.- Колоквијум. VI nedjelja, vježbe - Излагање семинарских радова. VII nedjelja, pred.- Персонална онтологија код кападокијских писаца. VII nedjelja, vježbe - Разјашњење појмова суштина и ипостас. VIII nedjelja, pred.- Максим Исповједник и проблем воље. VIII nedjelja, vježbe - Монотелизам и диотелизам. IX nedjelja, pred.- Слика и икона. IX nedjelja, vježbe - Излагање различитих позиција у периоду иконоборства. X nedjelja, pred.- Јован Дамаскин и систематсо излагање философски и теолошких теорија. X nedjelja, vježbe - Рад на текстовима Јована Дамаскина. XI nedjelja, pred.- Михаил Псел и обнова платонизма. XI nedjelja, vježbe - Примјери и компарације платонизма. XII nedjelja, pred.- Колоквијум. XII nedjelja, vježbe - Излагање задатих тема. XIII nedjelja, pred.- Увод у историју ренесансне философије. XIII nedjelja, vježbe - Италијанска ренесанса и философске поставке. XIV nedjelja, pred.- Мирандола и аутономија човјека. XIV nedjelja, vježbe - Анализа текст Слово о достојанству човјека XV nedjelja, pred.- Фичино између Платона и Плотина. XV nedjelja, vježbe - Философски домети ренесансног мишљења изван Италије. |
Opterećenje studenta | Недељно: 5 кредита џ 40/30 = 6 сати и 40 минута Структура: 2 сати предавања 2 сати вјежби 2 сати и 40 минута индивидуалног рада студента (припрема за лабораторијске вјежбе, за колоквијуме, израда домаћих задатака) укључујући и консултације У семестру: Настава и завршни испит: (6 сати и 40 минута) џ 16 = 106 сати и 40 минута Неопходна припрема прије почетка семестра (администрација, упис, овјера): 2 џ (6 сати и 40 минута) = 13 сати и 20 минута Укупно оптерећење за предмет: 5 џ 30 = 150 сати Допунски рад за припрему испита у поправном испитном року, укључујући и полагање поправног испита од 0 - 30 сати. Структура оптерећења: 106 сати и 40 минута (настава) + 13 сати и 20 минута (припрема) + 30 сати (допунски рад). |
Nedjeljno | U toku semestra |
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Студенти су обавезни да присуствују предавањима и раде колоквијуме. |
Konsultacije | Консултације се одржавају у термину након предавања. |
Literatura | В. Татакис, Византијска философија, Јасен, Српско друштво за хеленску философију и културу, Никшић- Београд, 2002. Б. Шијаковић, Пролегомена за Византијску философију и питање хришћанске философије, Гномон Центар за хуманистику, Београд, Институт за српску културу, Никшић, 2020. В.М. Лурје уз сарадњу В.А. Баранова, Историја Византијске философије, Издавачка књижарница Зорана Стојановића, Сремски Карловци- Нови Сад 2010. Свети Јован Дамаскин, Источник знања, Јасен, београд- Никшић, 2006. ΑΡΧΗ ΚΑΙ ΤΕΛΟΣ, Аспекти филозофске и теолошке мисли Максима Исповједника, ЛУЧА XXI-XXII (Никшић 2004-2005) 1-687. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Сваки од два колоквијума носи по 20 поена; Присуство настави и рад на часу носи 10 поена; Завршни испит носи 50 поена; |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / NJEMAČKA KLASIČNA FILOZOFIJA
Naziv predmeta: | NJEMAČKA KLASIČNA FILOZOFIJA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
11368 | Obavezan | 5 | 6 | 3+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljavanja. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovna pitanja i probleme njemačke klasične filosofije |
Ishodi učenja | Nakon što položi ovaj ispit student će biti osposobljen da: 1. Poznaje osnovne probleme i sistemska rješenja njemačkog klasičnog idealizma. 2. Razlikuje osnovne filosofske pozicije Kanta, Fihtea, Hegela i Šelinga. 3. Vlada filosofskom pojmovnošću njemačkog klasičnog idealizma i njegovim novim problemskim sklopovima. 4. Diskutuje transcendentalni obrt u filosofskom mišljenju. 5. Primjenjuje primat praktičnog uma u odnosu na teorijski u svakodnevnom životu. 6. Piše seminarske radove na teme klasičnog njemačkog idealizma. 7. Kritički preispituje domete njemačkog klasičnog idealizma i njegov značaj za savremeno mišljenje. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | prof. dr Drago Perović, mr Gordana Krcunović |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Metafizika i dogmatizam: empirizam, racionalizam (Hjum, Lajbnic, Volf). Predkritički i kritički period u Kantovoj filosofiji. I nedjelja, vježbe - II nedjelja, pred.-Struktura i ideja Kritičke čistog uma. Metafizika kao nauka. Homo metaphysicus. Transcendentalni obrt. II nedjelja, vježbe III nedjelja, pred.- Transcendentalna estetika: čulnost – prostor i vrijeme . III nedjelja, vježbe - IV nedjelja, pred.- Transcendetalna logika: dedukcija kategorija. Jedinstvo apercepcije. Transcendentalni shematizam čistog razuma. Analogije iskustva. Pitanje uobrazilje u Kantovoj teorijskoj filosofiji. IV nedjelja, vježbe - V nedjelja, pred.- Antinomičnost uma. Primat praktičkog uma. Kantovo shvatanje morala, dužnosti, slobode, autonomija. Etika i politika. V nedjelja, vježbe - VI nedjelja, pred.- Kant i Fihte. Fihteova praktična filosofija. Principi učenja o nauci. Ja i Ne-Ja. Problem intersubjektivnosti VI nedjelja, vježbe - VII nedjelja, pred.- Razlika između Fihteovog i Šelingovog shvatanja transcendentalnog idealizma. Fihteova filosofija istorije. Hegelova kritika Kantove i Fihteove filosofije. Seminarski. VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- Najstariji nacrt sistema (Helderlin, Šeling, Hegel). Spor oko intelektualnog opažaja od Kanta do Šelinga. Šelingovo shvatanje slobode. VIII nedjelja, vježbe - IX nedjelja, pred.- Epohe samosvijesti u Šelingovom sistemu transcendentalnog idealizma. Identitet bivstvovanja i mišljenja. IX nedjelja, vježbe - X nedjelja, pred.- Selingova filosofija prirode. Filosofija mitologije i otkrovenja. Šelingova kritika Hegela. X nedjelja, vježbe - XI nedjelja, pred.- Hegelovi Rani i Jenski spisi. Pitanje početka u filosofiji. Ideja i struktura Fenomenologije duha. Svijest i samosvijest. XI nedjelja, vježbe - XII nedjelja, pred.- Sluga i gospodar. Moral i običajnost. Pojam i oblici apsolutnog duha. Apsolutno znanje. XII nedjelja, vježbe - XIII nedjelja, pred.- Bivstvovanje i suština. Odnos pojave i stvarnosti u Hegelovog Logici. Pojam. Apolutna ideja. XIII nedjelja, vježbe - XIV nedjelja, pred.- Hegelova filosofija istorije. Hegelovo shvatanje slobode. Kolokvijum. XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- Francuska revolucija i njemačka klasična filosofija. Hegelovska ljevica i hegelovska desnica. XV nedjelja, vježbe - |
Opterećenje studenta | Nedeljno: 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 20 minuta Struktura opterećenja: 3 sata predavanja 2 sata vježbi 1 sat i 20 minuta samostalnog rada uključujući i konsultacije U semestru: Nastava i završni ispit: 6 sati i 20 minuta x 16 = 101 sat i 20 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 20 minuta) = 12 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 36 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) Struktura opterećenja: = 101 sat i 20 minuta (nastava) + 12 sati i 40 minuta (priprema) + 36 sata (dopunski rad) |
Nedjeljno | U toku semestra |
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Prisustvo predavanjima i vježbama, seminarski rad i kolokvijum. |
Konsultacije | Poslije predavanja. |
Literatura | I. Kant, Kritika čistog uma (5-305), Kritika praktičnog uma (Uvod); J. G. Fichte,Osnove cjelokupnog učenja o znanosti (I i II dio); J. G. Fihte, Učenje o nauci, BIGZ 1976 (Uvod); F. V. J. Šeling, Sistem transcendentalnog idealizma (Uvod, Prvo i Drugo poglavlje), O bivstvu slobode; G. V. F. Hegel, Fenomenologija duha (Predgovor, Uvod, Svijest, Samosvijet, Apsolutno znanje), Nauka logike II (7-9, 93-104,110-117, 141-164) i III (7-28, 233-251), Enciklopedija filozofskih znanosti (§ 1-83, 245-252), Istorija filosofije III (428-542); Najstariji nacrt njemačkog klasičnog idealizma. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - seminarski: 20 bodova - kolokvijum: 20 bodova - rad na nastavi 12 bodova - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 52 boda. |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / MODERNA ONTOLOGIJA
Naziv predmeta: | MODERNA ONTOLOGIJA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
11369 | Obavezan | 5 | 6 | 2+1+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | |
Ciljevi izučavanja predmeta | |
Ishodi učenja | |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | |
Metod nastave i savladanja gradiva |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - I nedjelja, vježbe - II nedjelja, pred.- II nedjelja, vježbe III nedjelja, pred.- III nedjelja, vježbe - IV nedjelja, pred.- IV nedjelja, vježbe - V nedjelja, pred.- V nedjelja, vježbe - VI nedjelja, pred.- VI nedjelja, vježbe - VII nedjelja, pred.- VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- VIII nedjelja, vježbe - IX nedjelja, pred.- IX nedjelja, vježbe - X nedjelja, pred.- X nedjelja, vježbe - XI nedjelja, pred.- XI nedjelja, vježbe - XII nedjelja, pred.- XII nedjelja, vježbe - XIII nedjelja, pred.- XIII nedjelja, vježbe - XIV nedjelja, pred.- XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- XV nedjelja, vježbe - |
Opterećenje studenta | |
Nedjeljno | U toku semestra |
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 1 vježbi 5 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / FILOZOFIJA PRIRODE
Naziv predmeta: | FILOZOFIJA PRIRODE |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
11370 | Obavezan | 5 | 5 | 2+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta |
Ciljevi izučavanja predmeta | Predmet ima za cilj da upozna studente sa temeljnim pojmovima klasične,novovjekovne i moder ne filozofije prirode i da ih osposobi da razviju sposobnost samostalnog i kritičkog filosofskog promišljanja aktuelnih problema savremene filosofije prirode i prirodnih nauka. |
Ishodi učenja | Predavanja iz ovog predmeta omogućuju studentima da dođu do saznanja o načinu razumijevanja prirode u različitim civilizacijskim epohama kao i da se upoznaju sa promišljanjima pojma prirode u djelima najznačajnijih zapadnih filozofa. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | prof dr Radoje Golović, dr Nebojša Banović |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, seminarski radovi, testovi, konsultacije. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Predstave o prirodi(fysis) u antičkoj grčkoj filosofiji. I nedjelja, vježbe - Tumačenje Heraklitoovih fragmenata II nedjelja, pred.-Fisiologija predsokratovaca. Hilozoizam Talesa. II nedjelja, vježbe Analiza odabranih tekstova III nedjelja, pred.- Priroda i život kao metafora bivstvovanja-Parmenid. III nedjelja, vježbe - Analiza Parmenidove poeme IV nedjelja, pred.- Demokritovo učenje o atomima. IV nedjelja, vježbe - Analiza odabranih tekstova Demokrita V nedjelja, pred.- Platonova kosmologija. V nedjelja, vježbe - Čitanje i analiza Platonovog Timaja VI nedjelja, pred.- Aristotelova fizika.Pojmovi materije,prostora,vremena,kretanja,kosmosa i života. VI nedjelja, vježbe - Interpretacija Aristotelove "Fizike" VII nedjelja, pred.- Pretumačenje pojma prirode.Humanizam i tehnika.Natura parendo vincitur!(F.Bekon). VII nedjelja, vježbe - Analiza "Novog organona" Bekona VIII nedjelja, pred.- Novovjekovna naturfilozofija (Dekart , Lajbnic,Spinoza) VIII nedjelja, vježbe - test 1 IX nedjelja, pred.- Spekulativna filozofija prirode (Šeling). IX nedjelja, vježbe - Analiza Šelingovih odabranih tekstova X nedjelja, pred.- Transcendentalna filozofija prirode (Kant). X nedjelja, vježbe - Tumačenje prirode kod Kanta. Čitanje "Kritike moći suđenja" XI nedjelja, pred.- Dijalektika prirode (Hegel ). XI nedjelja, vježbe - seminarski radovi XII nedjelja, pred.- Filozofija života. XII nedjelja, vježbe - Analiza Hegelove "Filozofiej prirode" XIII nedjelja, pred.- Determinizam i kauzalitet.Moderna filozofija fizike: I.Njutn, R.Bošković, A. Ajnštajn, N.Bor. XIII nedjelja, vježbe - Analiza Hajzenbergove knjige "Filozofija i fizika" XIV nedjelja, pred.- Savremena filozofija fizike:H.Rajhenbah i K.F. fon Vajczeker. XIV nedjelja, vježbe - test 2 XV nedjelja, pred.- Narušeno jedinstvo čovjeka i prirode.Kosmizam i ekologija.Restitucija prirodocentrizma. XV nedjelja, vježbe - Analiza Vajczekerove knjige "Jedinstvo prirode" |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 2 sata predavanja 2 sata vježbi 2 sata i 40 minuta individualnog rada studenta (za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije U semestru Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sata i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sata i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad) |
Nedjeljno | U toku semestra |
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | prisustvo na predavanjima i vježbama, učestvovanje u raspravama, izrada testova i seminarskih radova. |
Konsultacije | Nakon predavanja. |
Literatura | N. Kajtez, "Enciklopedija filozofskih nauka 2: Filozofija prirode"; Pražić A. Priroda i teleologija, Istraživačko izdavački centar SSO Srbije,Beograd,1986.str.1-44,80-193. Pavlović B. Filozofija prirode,Naprijed, Zagreb 1978. Đorđević R. Uvod u filosofiju fizike, Jasen, Beograd 2004.str. 45-60,65-70,159-184,195-198,222-225,261-264,306-309. Platon ,Timaj, Mladost, Beograd,1981. Aristotel, Fizika,Tomislav Ladan,Hrvatska sveučilšna naklada, Zagreb,1992 (izabrana poglavlja) Barnes,Jonatan, Aristotel, Kruzak, Zagreb,1996. Kant I.Opća povijest prirode i teorija neba,Svjetlost,Sarajevo 1989. Hegel G.W.F. Filozofija prirode. Dopunska literatura. Šijaković B.Mythos,physis, psyche, Jasen, Beograd,2002. Hajzenberg, Fizika i filozofija,Kruzak, Zagreb,1998 Vajczeker, K.F.fon Jedinstvo prirode,Logos,Veselin Masleša, Sarajevo,1988. Žakob F. Logika živog,Nolit, Beograd,1978. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | I test: 20 bodova, - II test: 20 bodova, - seminarski rad: 5 bodova, - aktivnost u nastavi 5 bodova, - prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 52 boda. |
Posebne naznake za predmet | Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru. |
Napomena | Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / SIMBOLIČKA LOGIKA
Naziv predmeta: | SIMBOLIČKA LOGIKA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
11371 | Obavezan | 5 | 5 | 2+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | Neophodno je položiti predmete Uvod u logiku i Moderna logika |
Ciljevi izučavanja predmeta | Student treba da nauči da primjenljuje formalni jezik predikatske logike, da razumije smisao i filozofske posljedice Gedelovih teorema. |
Ishodi učenja | Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Formuliše Peanovu aritmetiku u predikatskoj logici. 2. Objasni osnovne pojmove teorije izračunljivosti i prepoznaje mogućnost i značaj kodiranja sintaksnih objekata u prirodnim brojevima. 3. Opiše kompletnost teorije u predikatskoj logici. 4. Formuliše i objašnjava smisao Gedelovih teorema nepotpunosti. 5. Objašnjava najvažnije filozofske posljedice Gedelovih teorema. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | Prof. dr Vladimir Drekalović; mr Darko Blagojević |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, seminari, kolokvijumi. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Upoznavanje sa predmetom i uslovima za njegovo polaganje. Pregled literature. I nedjelja, vježbe - Upoznavanje sa predmetom i uslovima za njegovo polaganje. Pregled literature. II nedjelja, pred.-Iskazna logika II nedjelja, vježbe Iskazna logika III nedjelja, pred.- Predikatska logika III nedjelja, vježbe - Predikatska logika IV nedjelja, pred.- Peanova aritmetika u predikatskoj logici IV nedjelja, vježbe - Peanova aritmetika u predikatskoj logici V nedjelja, pred.- Osnovni pojmovi teorije izračunljivosti V nedjelja, vježbe - Osnovni pojmovi teorije izračunljivosti VI nedjelja, pred.- Kodiranje sintaksnih objekata pomoću prirodnih brojeva VI nedjelja, vježbe - Kodiranje sintaksnih objekata pomoću prirodnih brojeva VII nedjelja, pred.- Prvi kolokvijum VII nedjelja, vježbe - Prvi kolokvijum VIII nedjelja, pred.- Gedeleove teoreme nepotpunosti VIII nedjelja, vježbe - Gedeleove teoreme nepotpunosti IX nedjelja, pred.- Neke filozofske posljedice Gedelovih teorema IX nedjelja, vježbe - Neke filozofske posljedice Gedelovih teorema X nedjelja, pred.- Gedelov Ontološki dokaz o postojanju Boga X nedjelja, vježbe - Gedelov Ontološki dokaz o postojanju Boga XI nedjelja, pred.- Gedel, Toma Akvinski i nesaznatljivost Boga XI nedjelja, vježbe - Gedel, Toma Akvinski i nesaznatljivost Boga XII nedjelja, pred.- Gedelova teorema i ljudska priroda XII nedjelja, vježbe - Gedelova teorema i ljudska priroda XIII nedjelja, pred.- Gedelova matematika filozofije XIII nedjelja, vježbe - Gedelova matematika filozofije XIV nedjelja, pred.- Drugi kolokvijum XIV nedjelja, vježbe - Drugi kolokvijum XV nedjelja, pred.- Popravni kolokvijum XV nedjelja, vježbe - Popravni kolokvijum |
Opterećenje studenta | |
Nedjeljno | U toku semestra |
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 2 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i rade kolokvijume |
Konsultacije | Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja |
Literatura | K. Došen, Osnovna logika, 2013, elektronsko izdanje, slobodno na Internetu; M. Borisavljević, Uvod u logiku, I dio, Saobraćajni fakultet : Beograd, 2009; A. Kron, Logika, Filozofski fakultet : Univerzitet u Beogradu, 1998, str. 1-184; M. Božić i S. Vujić, Matematematička logika sa elementima opšte logike, Naučna knjiga : Beograd, 1979; D. van Dalen, Logic i Structure, Springer : Berlin, 1983, glave 1 i 2; E.Dž. Lemon, Upoznavanje sa logikom, Jasen, Nikšić, 2002, glave 1-4; S. Vujošević, Matematička logika, CID, Podgorica, 1996; S. Prešić, Elementi matematičke logike, Zavod za izdavanje udžbenika, Beograd, 1972; Ž. Kovijanić-Vukićević i S. Vujošević, Uvod u logiku, Podgorica, 2009, elektronska verzija slobodno dostupna na Internetu; P. Janičić, Matematička logika u računarstvu, Matematički fakultet : Beograd, 2004, glava 2, posebno odjeljak 2.3.2, glava 3, posebno odjeljak 3.3.1.; Bazz, M., Papadimitriou, C., Putnam, H., Scott, D., Harper, C. (ed.) (2011), Kurt Gödel and the Foundations of Mathematics, Cambridge University Press : London. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | Svaki od dva kolokvijuma nosi po 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena; |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / ENGLESKI JEZIK V
Naziv predmeta: | ENGLESKI JEZIK V |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
11373 | Obavezan | 5 | 2 | 2+0+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | |
Ciljevi izučavanja predmeta | |
Ishodi učenja | |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | |
Metod nastave i savladanja gradiva |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - I nedjelja, vježbe - II nedjelja, pred.- II nedjelja, vježbe III nedjelja, pred.- III nedjelja, vježbe - IV nedjelja, pred.- IV nedjelja, vježbe - V nedjelja, pred.- V nedjelja, vježbe - VI nedjelja, pred.- VI nedjelja, vježbe - VII nedjelja, pred.- VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- VIII nedjelja, vježbe - IX nedjelja, pred.- IX nedjelja, vježbe - X nedjelja, pred.- X nedjelja, vježbe - XI nedjelja, pred.- XI nedjelja, vježbe - XII nedjelja, pred.- XII nedjelja, vježbe - XIII nedjelja, pred.- XIII nedjelja, vježbe - XIV nedjelja, pred.- XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- XV nedjelja, vježbe - |
Opterećenje studenta | |
Nedjeljno | U toku semestra |
2 kredita x 40/30=2 sati i 40 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 0 vježbi 0 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
2 sati i 40 minuta x 16 =42 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 sati i 40 minuta x 2 =5 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 2 x 30=60 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 12 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 42 sati i 40 minuta (nastava), 5 sati i 20 minuta (priprema), 12 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / SAVREMENA FILOZOFIJA XX VIJEKA
Naziv predmeta: | SAVREMENA FILOZOFIJA XX VIJEKA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
11374 | Obavezan | 6 | 6 | 3+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | |
Ciljevi izučavanja predmeta | |
Ishodi učenja | |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | |
Metod nastave i savladanja gradiva |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - I nedjelja, vježbe - II nedjelja, pred.- II nedjelja, vježbe III nedjelja, pred.- III nedjelja, vježbe - IV nedjelja, pred.- IV nedjelja, vježbe - V nedjelja, pred.- V nedjelja, vježbe - VI nedjelja, pred.- VI nedjelja, vježbe - VII nedjelja, pred.- VII nedjelja, vježbe - VIII nedjelja, pred.- VIII nedjelja, vježbe - IX nedjelja, pred.- IX nedjelja, vježbe - X nedjelja, pred.- X nedjelja, vježbe - XI nedjelja, pred.- XI nedjelja, vježbe - XII nedjelja, pred.- XII nedjelja, vježbe - XIII nedjelja, pred.- XIII nedjelja, vježbe - XIV nedjelja, pred.- XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- XV nedjelja, vježbe - |
Opterećenje studenta | |
Nedjeljno | U toku semestra |
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | |
Konsultacije | |
Literatura | |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | |
Posebne naznake za predmet | |
Napomena |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / FILOZOFIJA TEHNIKE I MEDIJA
Naziv predmeta: | FILOZOFIJA TEHNIKE I MEDIJA |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
11375 | Obavezan | 6 | 6 | 3+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljavanja. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Predmet ima za cilj da studentima omogući razumijevanje i kritičko korišćenje savremnih tehničko-tehnoloških „instrumenata“ i prostora. |
Ishodi učenja | Nakon što položi ovaj ispit student će biti osposobljen da: 1. Poznaje savremene teorije i odnose filosofije prema tehnici i medijima. 2. Razlikuje tradicionalno i savremeno poimanje tehnike i načina ljudske komunikacije. 3. Vlada modernim i savremenim teorijskim preokretima u razumijevanju mjesta i značaja tehnike i medija u čovjekovom životu. 4. Primjenjuje teorijska znanja u istraživačkim projektima, svakodnevnom i poslovnom tehničko-medijskom svijetu. 5. Kritički preispituje zavisnosti čovjekovog mišljenja i djelanja od savremenih tehničkih i medijskih sistema. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | prof. dr Drago Perović, mr Gordana Krcunović |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije i priprema za ispit |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Filosofija tehnike i medija kao izazov savremenom mišljenju: filosofsko i naučno razumije-vanje tehnike i medija. I nedjelja, vježbe - II nedjelja, pred.-Antički sistem znanja i mjesto tehne u njemu. Logos-oko-ruka. II nedjelja, vježbe III nedjelja, pred.- Organoidnost tehnike: čovjekovi organi i tehnika (pribor, mašina, kompjuter). III nedjelja, vježbe - IV nedjelja, pred.- Doba slike svijeta: filosofija-nauka-tehnika-tehnologija. Problem globalizacije. IV nedjelja, vježbe - V nedjelja, pred.- Pitanje o suštini tehnike. Virtuelna stvarnost i mišljenje. V nedjelja, vježbe - VI nedjelja, pred.- VI nedjelja, vježbe - Prostor i vrijeme u virtuelnom svijetu. VII nedjelja, pred.- VII nedjelja, vježbe - Jezik i pismo u virtuelnom svijetu: linguistic turn i medial turn. VIII nedjelja, pred.- VIII nedjelja, vježbe - Sloboda i nasilje u virtuelnom svijetu. IX nedjelja, pred.- IX nedjelja, vježbe - X nedjelja, pred.- Nove mogućnosti saznanja, mediji (fotografija, telefon, radio, TV, elektonski i digitalni mediji) i načini komunikacije. X nedjelja, vježbe - XI nedjelja, pred.- Oblici masovnih komunikacija. XI nedjelja, vježbe - XII nedjelja, pred.- Nova subjektivnost i intersubjektivnost: vlastito i strano; privatno i javno. XII nedjelja, vježbe - XIII nedjelja, pred.- Moć i nemoć tehnike i medija. XIII nedjelja, vježbe - XIV nedjelja, pred.- Istina i laž u tehničko-tehnološkim i medijskim sistemima. XIV nedjelja, vježbe - XV nedjelja, pred.- Priprema za ispit. XV nedjelja, vježbe - |
Opterećenje studenta | Nedeljno: 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 20 minuta Struktura opterećenja: 3 sata predavanja 2 vježbi Sat i dvadeset minuta samostalnog rada uključujući i konsultacije U semestru: Nastava i završni ispit: 6 sati i 20 minuta x 16 = 101 sat i 20 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 20 minuta) = 12 sati i četrdeset minuta Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 36 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) Struktura opterećenja: 101 sat i 20 minuta (nastava) + 12 sati i četrdeset minuta (priprema) + 36 sati (dopunski rad) |
Nedjeljno | U toku semestra |
6 kredita x 40/30=8 sati i 0 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 3 sat(a) i 0 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
8 sati i 0 minuta x 16 =128 sati i 0 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 8 sati i 0 minuta x 2 =16 sati i 0 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30=180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 36 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 128 sati i 0 minuta (nastava), 16 sati i 0 minuta (priprema), 36 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Prisustvo predavanjima i vježbama, 2 seminarska rada i kolokvijum. |
Konsultacije | Poslije nastave |
Literatura | M. Hajdeger, „Pitanje o tehnici“, u: Isti, Predavanja i rasprave, Plato : Beograd, 1999, str. 9-32; O. Špengler, Čovjek i tehnika; N. Berđajev, „Duh i mašina“, 114-120, i „Čovjek i mašina“, 394-401, u: Isti, Čovjek i mašina, Logos : Beograd, 2002; M. Galović, Uvod u filozofiju znanosti i tehnike, Zagreb 1997, H. Burger, Filozofija tehnike, Naprijed : Zagreb, 1979, str. 11-74, 119-154; P. Virilio, Informatička bomba, Svetovi: N. Sad, 2000. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - 2 seminarska rada po 10 bodova - kolokvijum 20 bodova - prisustvo i rad na nastavi 12 bodova - minimum za prelaznu ocjenu iznosi 52 boda |
Posebne naznake za predmet | Ocjene: E= (51-60); D= (61-70); C= (71-80); B= (81-90); A= (91-100). |
Napomena | Za dodatnu literaturu obratiti se asistentu. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / TEORIJA METODIKE NASTAVE FILOZOFIJE
Naziv predmeta: | TEORIJA METODIKE NASTAVE FILOZOFIJE |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
11376 | Obavezan | 6 | 5 | 3+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | Nema uslovljavanja. |
Ciljevi izučavanja predmeta | Upoznavanje studenata sa teorijskim osnovama metodike filosofije, odnosno sa ključnim pojmovima i problemima organizacije nastave filosofije. |
Ishodi učenja | Po završetku ovog predmeta, student će moći da: 1. Objasni ključne pojmove i probleme organizacije nastave filozofije u srednjoj školi (uvođenje učenika u filozofsku terminologiju i način filozofskog mišljenja). 2. Analizira povezanost ciljeva vaspitanja i nastave filozofije na primjeru predmetnog programa filozofije za srednje škole, njegove strukturiranosti i usmjerenosti na aktivnosti učenika. 3. Upoređuje karakteristike tradicionalne i aktivne nastave/učenja s obzirom na mogućnosti njihovog prožimanja i/ili kombinovanja u realizaciji programskih zahtjeva filozofije. 4. Pripremi usmene i pisane prezentacije u kojima se raspravlja o temama problemskog karaktera. 5. Objasni uloge nastavnika i položaj učenika u nastavi filozofije. 6. Procjenjuje uspješnost svoga rada i rada drugih studenata kroz aktivnosti učenja tokom nastave, usmene prezentacije i rezultate kolokvijuma/pisanih provjera znanja. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | prof. dr Slavka Gvozdenović |
Metod nastave i savladanja gradiva | : Predavanja i razgovor, diskusije. Učenje za pismenu provjeru znanja i završni ispit. Konsultacije. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Upoznavanje sa predmetom i njegovim specifičnostima. I nedjelja, vježbe - Razgovor o predmetu i njegovim specifičnostima. II nedjelja, pred.-Predmet, cilj i zadaci metodike nastave filosofije II nedjelja, vježbe Identifikovanje cilja i zadataka metodike nastave filosofije. III nedjelja, pred.- Značaj metodike filosofije (mogućnosti i granice). III nedjelja, vježbe - Značaj metodike filosofije kroz konkretne primjere. Rad na izvornim tekstovima. IV nedjelja, pred.- Filosofija kao nastavni predmet u srednjoj školi. Filosofija i drugi nastavni predmeti. IV nedjelja, vježbe - Povezivanje teorijskih znanja studenata sa prethodnim iskustvom u nastavi filozofije. Rad na izvornim tekstovima. V nedjelja, pred.- Istorijski i problemski pristup u nastavi filosofije. V nedjelja, vježbe - V Identifikovanje specifičnosti istorijskog i problemskog pristupa u nastavi filosofije na primjeru Predmetnog programa filosofije za gimnaziju (struktura i sadržaj). VI nedjelja, pred.- Ciljevi vaspitanja i nastava filosofije. Didaktički principi. VI nedjelja, vježbe - Analiza ciljeva nastave filosofije na primjeru Predmetnog programa filosofije za srednje škole. VII nedjelja, pred.- Priprema za test VII nedjelja, vježbe - Test VIII nedjelja, pred.- Analiza rezultata testa. Pojam i suština nastave. VIII nedjelja, vježbe - Osposobljavanje studenata za postavljanje pitanja. Rad na izvornim tekstovima. IX nedjelja, pred.- Vrste nastave (problemska, individualizovana). IX nedjelja, vježbe - Prezentacije i rasprava o temama problemskog karaktera. Upoznavanje studenata sa strukturom pisane pripreme za čas u funkciji metodičke prakse u srednjoj školi. X nedjelja, pred.- Timska nastava, programirana nastava. X nedjelja, vježbe - Metodička praksa u srednjoj školi. Rad na izvornim tekstovima (alternativa). XI nedjelja, pred.- Tradicionalna i aktivna nastava. XI nedjelja, vježbe - V Metodička praksa u srednjoj školi. Diskusija o karakteristikama tradicionalne i aktivne nastave (alternativa). XII nedjelja, pred.- Mogućnosti aktiviranja učenika u nastavi. XII nedjelja, vježbe - V Metodička praksa u srednjoj školi. Razvijanje vještina aktivnog slušanja, prezentacije i diskusija (alternativa). XIII nedjelja, pred.- P Oblici nastavnog rada (frontalni, grupni, individualni, rad u parovima). Vannastavne i vanrazredne aktivnosti XIII nedjelja, vježbe - Evaluacija časova metodičke prakse u srednjoj školi. Analiza djelova teksta iz literature. XIV nedjelja, pred.- Priprema za kolokvijum. XIV nedjelja, vježbe - Kolokvijum XV nedjelja, pred.- P Analiza rezultata kolokvijuma. Nastavnik i učenik u nastavi filosofije. XV nedjelja, vježbe - Popravni kolokvijum. |
Opterećenje studenta | |
Nedjeljno | U toku semestra |
5 kredita x 40/30=6 sati i 40 minuta
3 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 1 sat(a) i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
6 sati i 40 minuta x 16 =106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 6 sati i 40 minuta x 2 =13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 30 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava), 13 sati i 20 minuta (priprema), 30 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i vježbama, rade kontrolne i seminarske radove, učestvuju u raspravama i polažu kolokvijume. |
Konsultacije | Posle predavanja |
Literatura | S. Gvozdenović: Metodika nastave filozofije, Univerzitet Crne Gore, Podgorica 2011. J. Marinković: Metodika nastave filozofije, školska knjiga, Zagreb 1983. S. Gvozdenović: Filosofija, obrazovanje, nastava, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Podgorica 2005. B. Kalin: Logika i oblikovanje kritičkog mišljenja, školska knjiga, Zagreb 1982. J. Marinković: Utemeljenost odgoja u filozofiji, školska knjiga, Zagreb 1981. |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | - test (pismeno) 20 bodova -kolokvijum (pismeno) 20 bodova -rad na nastavi 5 bodova; seminarski radovi, eseji 5 bodova -završni ispit (usmeno) 50 bodova - minimum za prelaznu ocjenu iznosi 51 bod. |
Posebne naznake za predmet | : Informacije o dodatnoj literaturi studenti će dobijati na predavanjima. |
Napomena | Plan realizacije programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |
Filozofski fakultet / Filosofija (2020) / FILOZOFIJA KULTURE
Naziv predmeta: | FILOZOFIJA KULTURE |
Šifra predmeta | Status predmeta | Semestar | Broj ECTS kredita | Fond časova (P+V+L) |
11378 | Obavezan | 6 | 4 | 2+2+0 |
Studijski programi za koje se organizuje | Filosofija (2020) |
Uslovljenost drugim predmetima | nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta |
Ciljevi izučavanja predmeta | Pružanje znanja o disciplini i sticanje uvida u osnovne pojmove i kategorije fundamentalnih filozofskih teorija kulture. |
Ishodi učenja | Studiranje ovog predmeta omogućava upoznavanje sa ključnim filosofskim učenjima o porijeklu i suštini kulture prateći evoluciju pojma i njegovu primjenu kroz povijest sve do nastanka posebne discipline.Problematika se izlaže i elaborira preko ključnih pojmovnih parova kao što su kultura i priroda, kultura i civilizacija, kultura i društvo i dr. kako bi se došlo do jasnijeg uvida u smisao, suštinu, forme i ključne pretpostavke kulture.Glavni cilj studiranja se sastoji u pružanju znanja o disciplini i osnovnim pojmovima i teorijama nastanka kulture. |
Ime i prezime nastavnika i saradnika | prof dr Radoje Golović, dr Nebojsa Banovic |
Metod nastave i savladanja gradiva | Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, seminarski radovi, testovi, konsultacije. |
Plan i program rada |
Pripremne nedjelje - priprema i upis semestra I nedjelja, pred. - Predistorija filozofije kulture.Predstave o kulturi u antici,srednjevjekovlju,renesansi i novovjekovlju. I nedjelja, vježbe - Analiza Platonovih tekstova o kulturi II nedjelja, pred.-Fenomen kulture II nedjelja, vježbe Analiza Kasirerove knjige "Filozofija simboločkih oblika" III nedjelja, pred.- Filosofija kulture i kulturologija.Filosofija kulture i sociologija. III nedjelja, vježbe - Interpretiranje Huizinginih stavova o kulturi IV nedjelja, pred.- Kultura i religija; Kultura i umjetnost; Kultura i nauka. IV nedjelja, vježbe - Tumačenje i analiza odabranih tekstova E. Kasirera V nedjelja, pred.- Osnovne koncepcije nastanka kulture: sociološka, simbolička, informaciona, psihoanalitička, teorija kulture kao igre i izraz života. V nedjelja, vježbe - Analiza Huizinginog pojma igre i umjetnosti VI nedjelja, pred.- Kult i kultura.Kultura i priroda. Kultura i čovjek.Kultura i društvo. VI nedjelja, vježbe - Analiza odabranih tekstova o kulturi i društvu VII nedjelja, pred.- Ideja univerzalnosti kulture. VII nedjelja, vježbe - I test znanja VIII nedjelja, pred.- Tipologija kultura.Ciklične i linearne teorije razvoja kultura. VIII nedjelja, vježbe - Analiza tekstova T. Igltona IX nedjelja, pred.- Kultura i civilizacija.Pojam kuturno-istorijskih tipova i kulturni policentrizam.(Danilevski i Leontjev). IX nedjelja, vježbe - Čitanje tekstova Danilevskog X nedjelja, pred.- Kultura i istorija.Kultura i politika. X nedjelja, vježbe - Analiza Markuzeovih odabranih tekstova XI nedjelja, pred.- Ideja krize kulture i putevi njenog prevladavanja u evropskoj filosofskoj tradiciji (Dostojevski, Niče, From, Markuze,Špengler, Tojnbi, Levinas, Višeslavcev, Iljin, Solženjicin). XI nedjelja, vježbe - Tumačenje Ničeovih razmatranja kulture XII nedjelja, pred.- Kulturni progres i regres i budućnost čovječanstva. XII nedjelja, vježbe - Seminarski radovi XIII nedjelja, pred.- Pojam otuđenja i destruktivnosti u savremenoj zapadnoj kulturi. XIII nedjelja, vježbe - Čitanje špenglerove knjige "Propast Zapada" XIV nedjelja, pred.- Elitna i demokratska (masovna) kultura.SMI, ideologija i kultura. XIV nedjelja, vježbe - II test znanja XV nedjelja, pred.- Globalizam i globalizacija kulture.Pojam Drugog i filosofsko odredjenje ideje kulture( Levinas). XV nedjelja, vježbe - Tumačenje Levinasovih odabranih tekstova. |
Opterećenje studenta | Nedjeljno 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 2 sata predavanja 2 sata vježbi 2 sata i 40 minuta individualnog rada studenta (za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije U semestru Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sata i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sata i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad) |
Nedjeljno | U toku semestra |
4 kredita x 40/30=5 sati i 20 minuta
2 sat(a) teorijskog predavanja 0 sat(a) praktičnog predavanja 2 vježbi 1 sat(a) i 20 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije |
Nastava i završni ispit:
5 sati i 20 minuta x 16 =85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati i 20 minuta x 2 =10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) 24 sati i 0 minuta Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava), 10 sati i 40 minuta (priprema), 24 sati i 0 minuta (dopunski rad) |
Obaveze studenta u toku nastave | prisustvo na predavanjima i vježbama, učestvovanje u raspravama, izrada testova i seminarskih radova. |
Konsultacije | Nakon predavanja. |
Literatura | N. Kajtez "Enciklopedija filozofskih nauka 4", Filozofija kulture, str. 5-88. Eagleton T. Ideja kulture.Jesenski i Turk, Zagreb, 2002. Puhovski Ž. Kontekst kulture, Kulturni radnik, Zagreb,1979.str. 11-26,242-267. Horkheimer. M/Adorno,Th.W.,Dijalektika prosvjetiteljstva,Veselin Masleša,Sarajevo,1968.- jedno poglavlje po slobodnom izboru Markuze H. Čovjek jedne dimenzije,Veselin Masleša,Sarajevo,1968,- jedno poglavlje po slobodnom izboru. Huizinga J. Homo ludens,Matica Hrvatska,Zagreb,1970.,str.9-43; 210-231. Kasirer E. Filozofija simboličkih oblika, prvi deo: Jezik, NIŠRO Dnevnik i Književna zajednica Novog Sada, Novi Sad,1985.,str.61-112. Cassirer E.Ogled o čovjeku, Naprijed Zagreb,1978. Dopunska literatura Višeslavcev B. Kriza industrijske kulture,CID Podgorica,2002. From E. Imati ili biti?, Nolit, Zagreb 1976 Markuze H. Eros i civilizacija,Naprijed, Zagreb, 1985. Špengler O. Propast Zapada,Književne Novine,Beograd,1989. Русская цивилизация и соборностъ ,Сборник статей ,Руковод.кол.сост. и авт.вст.стат.Е.С.Троицкий, М.,1994 |
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje | I test: 20 bodova, - II test: 20 bodova, - seminarski rad: 5 bodova, - aktivnost u nastavi 5 bodova, - prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 52 boda. |
Posebne naznake za predmet | Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru. |
Napomena | Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra. |
Ocjena: | F | E | D | C | B | A |
Broj poena | manje od 50 poena | više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena | više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena | više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena | više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena | više ili jednako 90 poena |